Delnice, 07. listopad 2014.

NARODNA KNJIŽNICA I ČITAONICA DELNICE VELIKA I LIJEPA OBLJETNICA NAJVEĆE KNJIŽNICE GORSKOG KOTARA

Oaza ljubitelja dobre knjige već 140 godina

Po podacima koje je prikupio Željko Laloš, Narodna knjižnica i čitaonica u Delnicama osnovana je 1874. kao prvo kulturno–prosvjetno društvo u Općini Delnice, na inicijativu župnika Josipa Škrobonje 

Krajem ovog mjeseca, točnije u razdoblju od 24. listopada do 14. studenoga, u Delnicama će nizom različitih manifestacija biti obilježen pažnje vrijedan datum – punih 140 godina postojanja i rada današnje Narodne knjižnice i čitaonice Delnice. Obilježavanje ovog značajnog datuma počet će 24. listopada, kada će u 14 sati u velikoj Vijećnici Grada Delnica biti održana središnja svečanost na kojoj će o povijesti delničke knjižnice govoriti Željko Laloš (Delničke povjesnice u zapisima), prof. Indira Rački Joskić (Narodna knjižnica i čitaonica od 1953. do danas) te mr. sc. dr. Karmen Delač Petković (Povijest knjižnica Gorskoga kotara). Potom će 29. listopada u 11 sati u Radničkom domu biti održana »Snježna kraljica«, lutkarska predstava Gradskog kazališta Rijeka. Zatim, 7. studenog u 18 sati u Radničkom domu bit će priređen književni susret s najmlađim delničkim autorima slikovnica, a 14. studenog organizatoru svih do sada spomenutih zbivanja, Narodnoj knjižnici i čitaonici Delnice, pridružit će se delnički ogranak Matice hrvatske koji priređuje okrugli stol na temu goranskih govora na kojem će o bogatstvu goranskih jezičnih idioma govoriti dr. sc. Marija Malnar Jurišić, dr. sc. Silvana Vranić, dr. sc. Josip Lisac, prof. Mirjana Crnić, prof. Silvija Polak, prof. Majda Burić, Mirjana Pleše, prof. Marina Marinković, prof. Anamarija Rupe, Dragica Majnarić i prof. Linda Grubišić-Belina. 
    Ovim priredbama nastojat će se dati što veći značaj zaista lijepoj tradiciji postojanja knjižnice na području Delnica. Po podacima koje je iz postojeće dokumentacije, objavljenih podataka i drugih istraživanja prikupio Željko Laloš, proučavatelj povijesti Delnica, Narodna knjižnica i čitaonica u Delnicama osnovana je 1874. kao prvo kulturno-prosvjetno društvo u Općini Delnice, na inicijativu župnika Josipa Škrobonje koji je taj čin ostvario »prinukan nagovaranjem ovomjesnih naobraženih žitelja i činovnika, odlučismo ustrojiti Narodnu čitaonicu u Delnicah«. Delničani koji su dali potporu župniku za osnivanjem Narodne čitaonice bili su, navodi Laloš, Josip Pleše, Lovro Šnajdar-Grgočof, Miho Petranović, Pavao Gašparac, Antun Jerković, Stjepan Čop, Judita Vranić i ljekarnička obitelj Jelinek. 
    Datumom početka rada smatra se 14. listopada 1874. godine, kada je Zemaljska vlada u Zagrebu odobrila Pravila za rad Narodne čitaonice. Nepune dvije godine kasnije, točnije 17. ožujka 1876. godine, Narodna čitaonica mijenja ime u Pučku čitaonicu pa nije više samo mjesto čitanja knjiga i časopisa te igranja šaha, već se njen djelokrug znatno proširuje i ona postaje mjesto druženja, dogovora osnivanja humanitarnih i prosvjetnih društava, mjesto razmjene stečenih iskustava u svim oblastima života, mjesto promicanja slobodarskih misli te hrvatske nacionalne i kulturne samobitnosti. 
    

Zatvorena zbog politike
Te godine knjižnica raspolaže fondom od 423 knjige, a do kraja 1933., s fondom od oko 800 knjiga, nalazila se u ugostiteljskoj kući Zdenke Čop (Supilova 20) da bi početkom 1934. čitaonica bila preseljena u kuću kovačkog obrtnika Vjekoslava Pleše-Kovačovega (Supilova 72) gdje ostaje sve do Božića iste godine, nakon čega seli u kuću Matije Pleše-Jakovejtovega (Supilova 143) i tu ostaje do 1937. godine. Te godine knjižnica broji 219 članova, aktualni časopis je list »Goranin«, čita se Krleža, Cesarec, Gorki, Tolstoj, a predsjednik Upravnog odbora je Mirko Drenovački, dok dužnost knjižničara obavlja Nikola Rački. Koliko u to doba Delničanima znači knjižnica, vidi se iz činjenice da je 4. srpnja 1935. pokrenuta inicijativa za otvaranjem još jedne čitaonice, i to Radničke čitaonice, ali tadašnja Vlada to nije odobrila. Štoviše, 19. siječnja 1937. godine čitaonica je zatvorena od mjesnih vlasti zbog političkih razloga, a njena je imovina pohranjena u osnovnoj školi. Dvije godine kasnije, 16. siječnja 1939. obnovljen je rad Narodne čitaonice koja počinje djelovati u kući industrijalca Leopolda Cividinija (Ante Starčevića 6), koji je, uz besplatan prostor, i financijski pomagao njen rad. U razdoblju Drugog svjetskog rata, točnije od 1940. do 1944. godine knjižnica ne radi, a već 1945. godine osnivaju se sindikalne biblioteke koje se 1949. objedinjuju u Kotarsku knjižnicu smještenu u prostorijama Radničkog doma.
    Podatke o radu knjižnice od 1953. godine pa do danas prikupila je sadašnja ravnateljica Indira Rački Joskić, prof. i dipl. bibl. od koje saznajemo da je 1953. godine otvorena nova, moderno opremljena Čitaonica i knjižnica, čiji je osnivač bio bivši Kotar Delnice. Smještena na Lujzinskoj cesti, u kući Ljubice Rukavine, osnovana je na inicijativu Vinka Linića, koji je u Upravnom odboru obavljao dužnost predsjednika. Početak rada odvijao se u teškim okolnostima, u stalnom nedostatku financijskih sredstava za nabavu knjižnoga fonda. Knjižnica je 1954. imala 24 člana, a knjižni fond od 1.200 svezaka činile su knjige kotarske sindikalne biblioteke, ali i preostale knjige nekadašnje Narodne čitaonice. Do povećanja članova (s 24 na 124) došlo je nakon obilaska svih poduzeća i ustanova u Delnicama, a od tih godina polako kreće i razvoj i napredak knjižnice u novim uvjetima. Tako je 1964. godine zaposlena i druga knjižničarka, a od 1966. do 1986. godine knjižnica djeluje u sastavu Narodnog sveučilišta, u Radničkom domu, u čiji je sastav ušla s početnim knjižnim fondom od 2.500 svezaka. 1970. godine brojila je preko 800 članova, od kojih je najveći broj učenika (641). U istoj su se godini pročitale 20.764 knjige, a bilježi se i velik broj ulazaka u Knjižnicu – 875 tjedno! Konstantno se bilježi povećan rast broja korisnika, kao i broja pročitanih knjiga. Te, 1970. godine, nagrađena su (knjigama) tri najbolja čitača: prvu nagradu dobila je Vesna Štimac (nagrađena je knjigom »U društvu sa čovjekom«, Vere Erlih), drugu nagradu dobio je Zlatko Puškarić (nagrađen je knjigom »Urota Zrinsko-Frankopanska«, Eugena Kumičića), a treću je nagradu dobila Jasna Andlar (nagrađena je knjigom »I vječno pjevaju šume«, Gulbranssen). 
    
Klub ljubitelja knjige
Godine 1975. knjižnica je preseljena u Ulicu Mirka Drenovačkog 10 (danas Ante Starčevića 10) i tu doživljava procvat – ubrzano se popunjava knjižni fond, smišljeno jača stručni kadar, knjižni je fond smješten po načelu slobodnog pristupa građi a od 1979. godine počinje i bibliobusna služba. Od 1987. Knjižnica i čitaonica djeluje u okrilju SIZ-a kulture, sve do 1993. kad je, s novim ustrojstvom vlasti, pripala Općini Delnice. Broj upisanih članova krajem 1993. bio je veći od 1.100, što znači da je svaki sedmi stanovnik delničke općine bio korisnik usluga Knjižnice, a posudba knjižne građe prelazi 20.000 jedinica. Od 20. listopada 1998. Knjižnica je otvorena u proširenom i preuređenom prostoru od 130 četvornih metara, čime se dobiva mogućnost kvalitetnijih pomaka u radu: formira se informativno-posudbeni dio, čitaonica s mjestom za dnevni i tjedni tisak te studijski rad, odjel za odrasle, odjel za djecu, referentna zbirka, zavičajna zbirka. 
    Dana 21. travnja 1999. Narodna knjižnica i čitaonica Delnice postaje samostalna ustanova, čiji je Osnivač Grad Delnice. U to vrijeme knjižni fond brojio je oko 22.000 svezaka knjižne građe. Od 2001. godine korisnicima je omogućeno i pretraživanje Interneta, a od 1. prosinca 2005. godine počinju kontinuirane aktivnosti s djecom – od 2005. Kreativna radionica, a od 2008. i Pričaonica priča. Od 2010., Narodna knjižnica i čitaonica Delnice, s tri uposlene djelatnice, znatno širi opseg usluga i sadržaja, intenzivno razvija vrlo bogatu programsku aktivnost za korisnike, naročito za djecu, čime se razvijaju i njeguju čitalačke navike od najranije dobi. Velika se pažnja poklanja učenicima pa se uz pomoć vanjskih suradnika (pedagozi, liječnici školske medicine, knjižničari) održavaju predavanja vezana za prava djece, suzbijanje nasilja među djecom, dječje strahove, poremećaje u ponašanju... Organizira se i kviz za poticanje čitanja, uključuje školarce korisnike na likovne i literarne natječaje, organiziraju izložbe knjiga i radova korisnika. Uz već spomenute programe za djecu bilježimo i niz drugih aktivnosti kao što je radijska emisija »Čitateljski kutak«, kojom se u programu Radija Gorski kotar slušateljstvu predstavljaju najčitanije knjige, osnovan je 2010. godine i Klub ljubitelja knjige, 2014. godine pokrenuta je Noć knjige, kao i projekt Dodir riječi kojim se kroz književne promocije trenutno aktualnih knjiga na hrvatskoj književnoj sceni nastoji upoznate ljude ovoga kraja s trenutnom književnom produkcijom. Također, od 2014. godine jednom mjesečno knjižnične usluge nude se i osobama s posebnim potrebama, odnosno štićenicima Doma za starije i nemoćne osobe u Delnicama. 
    
Nedostatak prostora

U 2013. godini Narodna knjižnica i čitaonica imala je 32.633 svezaka od čega je beletrističkih naslova bilo ukupno 24.370 svezaka, stručne literature 8.263 svezaka te zavičajne literature 345 svezaka. Knjižnica nudi svojim korisnicima i šest naslova časopisa, te dvoje dnevne novine. U 2013. Knjižnica ima 1025. aktivnih članova. 
    Tijekom 2013. godine podignute su 26.664 knjige, zabilježeno je 22.821 ulazaka u knjižnicu i 3.554 posjeta prostoru čitaonice (čitanje dnevnog tiska), organizirano je 126 događanja (književni susreti, izložbe, predavanja, organizirani posjeti, kreativne radionice i pričaonice priča) kojima je prisustvovala 1.741 osoba. 
    Prema Standardima za Narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/99), stanje je zadovoljavajuće u pogledu broja knjiga i naslova časopis kojima Knjižnica raspolaže, broju zaposlenih i broju članova, koji čine 18 posto svih stanovnika gradskoga područja te 24 posto stanovnika Grada Delnica. Najveće odstupanje je u prostoru, s obzirom na činjenicu da je tako brojan fond smješten na samo 130 m2 dok bi, prema Standardima, sukladno broju stanovnika, trebala imati 320 m2, ne računajući prostore za izložbe i kulturno-animacijske programe. Nedostatak prostora nije vidljiv samo u načinu smještaja građe (pretrpane police sežu do stropa), već i u nedostatku prostora za izvođenje programskih aktivnosti s djecom, odnosno svih planiranih aktivnosti.

ZA GODINU-DVIJE U NOVI PROSTOR 
    
    »Budući da je Knjižnica, osobito u manjim sredinama, temeljna kulturna infrastruktura i središte društvenih zbivanja u zajednici, obrazovno, informacijsko, kulturno, komunikacijsko i socijalno središte te mjesto podizanja razine osobne kreativnosti, naročito u djece – da bi zadovoljila sve potrebe korisnika – ona nužno mora i prostorno rasti. Ispunjenjem tog uvjeta Knjižnica će moći opravdati svoje postojanje u informacijskom društvu. Na svu sreću upravo se u tom smjeru ide i vjerujem da će za godinu-dvije biti realiziran projekt koji vodi Grad Delnice i koji bi trebao dovesti do preseljenja u novi knjižnični prostor, i to u Domu OSRH koji bi mogao u bliskoj budućnosti postati informacijsko, obrazovno, komunikacijsko i kulturno središte našega grada, pa i šire«, zaključila je ravnateljica Rački Joskić. 
    
KNJIŽNIČARI I RAVNATELJI 
    
    U razdoblju od početka pedesetih godina pa do ove godine knjižničarski posao u Narodnoj knjižnici i čitaonici Delbnice obavljali su Ljubica Rukavina (1953.– 1979.), Dragica Majnarić (1964.– 1992.), Darinka Živanović, (1979.-2014.), Nada Glad (1999.), Helena Mance (2005.– 2007.), Olgica Glad (od 2006.), Ivana Majnarić Pleše (od 2007.), Ana Majnarić, (2011.– 2012. i 2014.) te Sandra Petranović – Dundović (2012.– 2013.). Dužnost ravnatelja u tom su razdoblju obavljale Nada Glad (1.5.– 30.9.1999.), Darinka Živanović (1999.– 2013.) te Indira Rački Joskić od ove, 2014. godine. 
    
SJEĆANJA NA BIBLIOBUS 
    
    Pažnje je vrijedan podatak da je delnička knjižnica punih 15 godina, od 1979. do 1994. godine, imala i bibliobus! Ova je knjižnička služba za stanovnike Gorskoga kotara kojima je često, zbog specifičnih geografskih i klimatskih obilježja i loše prometne povezanosti, knjiga bila nedostupna, imala izuzetan značaj. Bibliobus je obilazio goranska mjesta u točno određen dan i sat. Svaki drugi tjedan obilazio je, prema rasporedu: Mrkopalj, Sunger, Brod Moravice, Donju Dobru, Crni Lug, Lokve, Ravnu Goru, Staru Sušicu, Stari Laz, Brod na Kupi, Zamost, Marija Trošt, Skrad, Kupjak, Fužine i Lič; petkom se nije išlo na teren zbog servisiranja i eventualnih popravaka vozila. 1994. godine bibliobusna se služba gasi, s obzirom da ni jedna novoosnovana jedinica lokalne samouprave nije željela preuzeti skrb nad bibliokombijem. U tih 15 godina rada knjižničari i vozači bibliobusa bili su Damir Matković, Darinka Živanović, Dražen Pleše, Boris Levar, Slaven Nikola i Željko Branjušić.

(M.K.)