Najstariji povijesni zapisi o Delnicama vezani su uz obitelj Frankopan, njenu organizaciju vlasti i uprave i prema Gorskom kotaru. Delnice se prvi puta spominju u sudskoj ispravi Sabora 24. veljače 1482. godine, izdanoj zagrebačkim trgovcima, u kojoj su govorili da nisu dužni plaćati, u ono vrijeme tridesetnicu preko čijih posjeda putuju. Znakovitu ulogu u stvaranju starih goranskih naselja imale su prometnice koje su povezivale Pokupsko - savsko zaleđe sa Primorjem, te tranzitna trgovina sjeverne Hrvatske sa susjednom Slovenijom.

       Prvo delničko naselje bilo je potpuno čakavsko, smješteno nešto južnije od sadašnjeg lokaliteta u Lučicama. Učestali turski napadi imali su za posljedicu pljačku i spaljivanje goranskih naselja, gdje stradaju i Delnice. Narod koji Turci nisu uspjeli odvesti u svoje roblje odlazi prema Sloveniji, u Kranjsku, a samo manji dio pučanstva zadržao se po prostornim dolinama bliže Kupi.

       Nakon izbivanja sa svojih ognjišta, početkom 17. stoljeća obitelj Zrinski naseljava Delnice pučanstvom iz svojih pokupskih imanja Čabra, Broda i Gerova. Zajedno sa njima vraćaju se iz Kranjske potomci starih Delničana. Započinje gradnja novih Delnica ali na drugom mjestu, niže, uz cestu prema Brodu na Kupi, čime se stvaraju osnovni uvjeti za promet roba. U stoljeću obnove osnovana je katolička župa. Nove obitelji donijele su u taj, od starine čakavski kraj, kajkavsko narječje koje od tada čini južnu granicu kajkavskog narječja. Plodna goranska polja uz oživljavanje prometa postupno daju život Delnicama i Gorskom Kotaru. Pučanstvo, nešto kasnije nalazi zaradu u preradi drva.

       Obnova Delnica i cijelog Gorskog kotara zaustavljena je nakon neuspjele urote Zrinskih - Frankopana 1670. Vojska generala J. Herbersteina opljačkala je Gorski kotar, a veliki posjedi Zrinskih dolaze pod upravu Beča. Izgradnja prometnice Karlovac - Bakar - Rijeka, popularne “Karoline” zaobišla je Delnice i ponovo izazvala iseljavanje ljudi. Tek izgradnjom “Lujzijane”, prometnice koja je završena 1811., Delnice ponovno postaju središte ove regije. Intenzivira sa prerada drva, poljodjelstvo i stočarstvo, širi se sitno poduzetništvo, a od druge polovice 19. stoljeća javlja se delnička nošnja.

        Nove teškoće Delničanima donijela je 1865. godina kada je napravljena željeznička pruga do Karlovca. Trgovački promet s Lujzijane i Karoline otpada, izvori zarada sve su manji pa započinje iseljavanje većih razmjera. Nedaće su dolazile jedna za drugom. Bilježi se da je 1867. požar progutao 39 stambenih i gospodarskih zgrada, a porezni zaostaci teško pritišću osiromašeno pučanstvo.

       Riječka željeznica postupno je vračala život Gorskom kotaru. Dio pučanstva od 1873. nalazi zaposlenje na njenoj trasi od Ogulina do Rijeke. Oživljava poljodjelstvo, stočarstvo i prerada drva. Prva škola u Delnicama utemeljena je 1836. Riječka željeznica nije mogla bitno promijeniti težak život Delničanima pa oni u ovo stoljeće ulaze s nimalo lakim životnim prilikama.

       Spomenimo da su ovo tek osnovni podaci iz povjesnice Delnica za razdoblje od 1481.-1900., koja je imala za cilj upoznavanje s ovim krajem, naseljavanjem, životom i radom pučanstva. Uz to je vrijedno istaći da je prva čitaonica u Delnicama osnovana 1874., u prosincu 1885. osnovano je tamburaško društvo “Danica” a istovremeno je osnovano i pjevačko društvo “Frankopan”.

       Grad Delnice je danas sastavni dio Primorsko goranske županije kojoj osnovu gospodarstva čini šumarstvo i drvna industrija. Proizvodnja i prerada drva, ugostiteljstvo, trgovina, turizam i sve intenzivniji razvoj poduzetništva čine osnovu gospodarenja i pravce daljnjeg razvitka.