Delnice,05. svibanj 2014.

BORBA ZA PREŽIVLJAVANJE PISMO GORANSKIH NAČELNIKA I GRADONAČELNIKA PREMIJERU

Treba li Hrvatskoj Gorski kotar

Kakav je odnos prema Gorskome kotaru potvrđuje i činjenica da je dijaliza iz Delnica preseljena u Rijeku, prekršajni sudovi Čabar i Vrbovsko te Državno odvjetništvo u Crikvenicu, a mnoge županijske službe prebačene su u Rijeku 


Čelni ljudi goranskih općina i gradova uskoro će, najvjerojatnije u društvu primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine, službeno posjetiti premijera RH Zorana Milanovića. Cilj će im biti predočiti premijeru trenutačno stanje u Gorskom kotaru, posebno s obzirom na skoro ukidanje Zakona o brdsko-planinskom području i primjenu novog zakonskog akta, Zakona o regionalnom razvoju. Novi zakon, tvrde Gorani, definitivno će tom dijelu Hrvatske donijeti siromaštvo, a budući da ni još uvijek aktualni »brdski« zakon nije zaustavio depopulaciju, iako je korist donio lokalnim samoupravama koje su podizale komunalni standard, jedino pravo rješenje je novi zakonski akt koji bi vrijedio samo za Gorski kotar ili pak za gorsku Hrvatsku. Da bi što kvalitetnije predstavili svoje stavove Gorani Milanoviću šalju pismo kojeg je u najvećoj mjeri autor delnički gradonačelnik Ivica Knežević u u kojem se nizom podataka nastoje argumentirati njihovi stavovi. 
    Analizirajući prijedlog Zakona o regionalnom razvoju koji bi u primjenu trebao krenuti već polovicom ove godine, Gorani kao temeljnu zamjerku iznose način izračuna indeksa razvijenosti koji, bar kad je riječ o goranskim jedinicama lokalne samouprave, nije realan i ne odražava pravu sliku i stanje stvari: »Bitan element naše posebnosti je nadmorska visina koja otežava život i rad. Dok drugi uglavnom cijelu godinu stvaraju novu vrijednost, proizvode i time osiguravaju napredak i razvoj, goranski poduzetnici se nekoliko mjeseci bore s elementarnim preživljavanjem jer im je zbog vremenskih prilika nemoguće ili otežano dopremiti repromaterijal, poštivati rokove i izvršiti isporuku robe, a cijena njihova rada je takva da ne mogu biti konkurentni. Da bi se potaknula poduzetnička aktivnost bilo bi potrebno konkretnim mjerama i promjenom propisa osloboditi poduzetnike koji pokreću poduzetničku aktivnost na području Gorskoga kotara od plaćanja vodnog doprinosa, osigurati dio nacionalnog financiranja za dio infrastrukture u funkciji razvoja poduzetničkih aktivnosti, sufinancirati kamate na poduzetničke kredite, smanjiti doprinose na mirovinsko i zdravstveno osiguranje za poduzetnike koji ulažu na području Gorskoga kotara te posebnim poticajima pomagati ulaganja u drvoprerađivačke kapacitete. Bez ulaganja i investicija koje će otvoriti nova radna mjesta, neće biti ni razvoja ni opstanka. A uz postojeći i najavljeni regulatorni okvir to neće biti moguće!«, konstatira se u pismu u kojem je znatan dio posvećen i najvećem goranskom bogatstvu – šumama.     
    

Što je znala Marija Terezija

»Gorani su uglavnom oduvijek živjeli od šumarstva i drvne industrije, no nisu oni uništili drvnu industriju, niti ih se pitalo što oni misle o centralizaciji Hrvatskih šuma. Ako je nepobitna činjenica da je 83 posto površine Gorskog kotara pokriveno šumom te da vodotoci Gorskoga kotara čine 77 posto ukupnih vodotoka Primorsko-goranske županije, tada ne treba biti pametan i mudar da bi se došlo do zaključka da Gorski kotar nema resurse za proizvodnju maslinovog ulja i za ribarstvo! U isto vrijeme gradovi i općine u Moslavini ostvaruju po osnovi plinske rente i po 10 milijuna kuna prihoda u proračunima, dok je temeljem Zakona o brdsko-planinskim područjima šumski doprinos svega 5 posto i za sve lokalne samouprave Gorskog kotara godišnje doseže iznos od oko 3 milijuna kuna. Ukidanjem tog zakona šumski doprinos će pasti na 2,5 ili 3 posto što znači da će i taj prihod biti prepolovljen. 
    Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je poslije Prvog svjetskog rata država prisvojila 42.000 hektara privatnih šuma veleposjednika i 8.000 hektara segregiranih privatnih šuma, a da je poslije Drugog svjetskog rata država opet prisvojila 25.000 hektara privatnih šuma Zemljišnih zajednica, imovnih općina i crkve. Tu su šumu carica Marija Terezija i njen sin Josip II dali na korištenje Goranima da bi im olakšali život, a kroz sustav Zemljišnih zajednica iz tih su se šuma ostvarivali prihodi koji su služili za, primjerice, izgradnje vodovoda, električne mreže, škola, putova, mostova... No i nakon njihova nestanka Gorani su imali znatnih koristi od šuma jer su bivša šumska gospodarstva po više osnova izdvajala znatna sredstva u razvoj lokalne infrastrukture i gospodarskih djelatnosti. Iz sredstava šumarstva izgrađene su i rekonstruirane mnoge lokalne ceste, građeni su vodovodi, a šumari su sudjelovali u izgradnji gospodarskih objekata, domova zdravlja i ambulanta, vatrogasnih domova, mrtvačnica, opremanju DVD-a, izgradnji benzinskih crpki... Dakle, pogodnosti koje su Gorani uživali u prošlosti temeljile su se na koristima od jedinog prirodnog bogatstva, a to su šume!«, zaključuje Knežević koji u pismu analizira i odnos ranijih vlasti prema Gorskom kotaru posebno ističući caricu Mariju Tereziju koja je znala da od ovog kraja neće imati nikakve koristi ako u njemu ne bude ljudi. Stoga je Gorski kotar u prošlosti bio znatno mnogoljudniji no danas pa je tako 1900. godine u Gorskome kotaru živjelo više od 40.000 stanovnika da bi već 1960. godine taj broj pao na 26.120 stanovnika. Prema popisu stanovnika iz 2011. u Gorskome kotaru je zabilježeno 22.959 stanovnika, a u odnosu na popis iz 2001. godine to je smanjenje za 3100 ljudi, odnosno nestala su naselja veličine Brod Moravica, Skrada i Ravne Gore! Ako se nešto ne poduzme jasno je da će 2021. u Gorskome kotaru živjeti svega 17.000 stanovnika. Dramatični su i podaci o gustoći naseljenosti koja u Gorskom kotaru iznosi 20,49 stanovnika po četvornom metru, dok je u Primorsko-goranske županije 85,15, a u Hrvatskoj 78,40. 
    Navedeni podaci dovoljan su predznak tužnih perspektiva, a stanje postaje još gore kad se pogledaju troškovi života na ovom području jer je, navodi se u pismu, za preživjeti prosječnu goransku zimu jednoj obitelji potrebno od 25 do 30 kubičnih metara drva. 
    
Suočeni s nemogućim


»Jedan metar drva u Gorskome kotaru košta 300, a u Zagrebu 250 do 280 kuna. Svakom članu je potreban barem jedan par više posebne obuće no što ju trebaju drugi, o odjeći da i ne govorimo. Goranima su potrebne i zimske gume, kao i drugima, no njihove traju mnogostruko kraće, kao i njihovi automobili koji su oko pet mjeseci izloženi soli i rizli. Potrošnja električne energije je također puno veća zbog mnogih maglovitih i kišnih dana kada je i danju pretamno i ne može se bez umjetnog svjetla. Nakon zime naše su nerazvrstane ceste u takvom stanju da bi čovjek pomislio da su po njima prolazila najteža oklopna vozila, a potreba njihove sanacije guta ogromna proračunska sredstva. Svakako pozdravljamo potrebu da država ili Županija preuzmu troškove zimske službe koji su s obzirom na visinu naših proračuna enormni, a također smo svjesni značaja i potrebe angažiranja sredstava europskih fondova u rješavanju mnogih naših potreba i gorućih pitanja, no treba znati da nećemo biti ni likvidno, ni kreditno sposobni servisirati takve aranžmane! Kakav je odnos prema Gorskome kotaru potvrđuje i činjenica da je dijaliza iz Delnica preseljena u Rijeku, da se zatvaraju benzinske postaje, da poštanski uredi, osim Delnica, Vrbovskog i Čabra, rade samo po dva sata, a da se pošta dostavlja samo jednom tjedno. Prekršajni sudovi Čabar i Vrbovsko te Državno odvjetništvo preseljeno je u Crikvenicu!? Mnoge županijske službe su prebačene u Rijeku, prestao je s radom ranžirni kolodvor Moravice, upitno je daljnje provođenje programa pomoći i njege u kući za starije osobe...«, nabraja se u pismu uz konstataciju kako je slijedom iznijetog Gorski kotar, kao specifičnu mikroregiju unutar Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije, kao područje posebnih klimatskih, reljefnih, gospodarskih, demografskih, i socijalnih značajki, nužno izdvojiti. 
    »Jedan od načina bi bio i donošenje posebnog Zakona, što ne bi bilo neprihvatljivo za Hrvatsku budući već postoji poseban Zakon o otocima, ali ni za Europsku uniju, budući za to već postoji dobra europska praksa u Sloveniji, Austriji i Švedskoj. U tom smislu pozdravljamo županijsko donošenje Deklaracije o opstojnosti Gorskog kotara, a pozdravljamo i elaborat koji je izradio Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci koji na nadasve argumentiran način daje odgovor o stanju i perspektivama Gorskoga kotara i svemu negativnom što se može očekivati ukidanjem Zakona o brdsko-planinskim područjima. Gorski kotar je prečesto bio suočen s nemogućim pa je unatoč svemu opstao, mi vjerujemo, priželjkujemo i nadamo se da će tako ostati još dugo, ali moramo u ovom trenutku postaviti sudbonosno pitanje: treba li Hrvatskoj Gorski kotar? Mi u odgovor ne dvojimo, no oni koji će odlučivati o njemu morat će razmisliti smiju li i imaju li pravo nekome uskratiti život i budućnost nakon sedam stoljeća!«, stoji u pismu goranskih načelnika i gradonačelnika premijeru Zoranu Milanoviću.

VAŽNI I ŠTO ONDA 
    
    Gorski kotar je i vrlo važan prometni i infrastrukturni koridor, kroz njega prolaze najvažnije državne prometnice, autocesta Rijeka-Zagreb, državna cesta Rijeka-Zagreb, naftovod, plinovod, elektrodistribucijski kabeli i akumulacijska jezera, međunarodna željeznička pruga... Kakvu korist Gorski kotar ima od toga?, retorički pitaju autori pisma. 
    Država je prisvojila ukupno 75.000 hektara privatnih šuma i sada raspolaže s ukupno 92 posto šumske mase. Iz Goranskih šuma Hrvatske šume svake godine izvlače oko 430.000 kubičnih metara drvne mase, a kada bi to pretvorili samo u ogrjevno drvo, tada bi vrijednost tog drva bila oko 130 milijuna kuna. No znamo da je sanitarno drvo u ukupnosti prodanog goranskog drva u vrlo malim količinama pa je nedvojbeno riječ o daleko većoj svoti. A od svega toga Gorski kotar godišnje dobije oko 3 milijuna kuna pa je više no jasno da se današnji šumski doprinos uopće ne može uspoređivati s nekadašnjom koristi koju su od šume imali Gorani.



PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA PODRŽALA GORANE 
    Deklaracija o opstojnosti Gorskog kotara 

    Županijska skupština Primorsko-goranske županije na sjednici održanoj 27. ožujka, donijela je, nakon suglasnosti gradonačelnika i općinskih načelnika svih jedinica lokalne samouprave s područja Gorskog kotara, Deklaraciju o opstojnosti Gorskog kotara. Riječ je o dokumentu kojemu je temeljni cilj da nadležnim državnim institucijama predoči teško stanje u kojem se trenutačno Gorski kotar nalazi te predloži mogućnosti i načine koji bi mogle dovesti do promjene tog stanja. Zbog značaja tog dokumenta kojim je Primorsko-goranska županija u potpunosti stala iza svog planinskog dijela, tekst Deklaracije donosimo u cijelosti. 

I. 
    Primorsko-goranska županija zalaže se za provođenje regionalnog razvoja u skladu s načelom ujednačenog, ravnomjernog i održivog razvoja u cilju realizacije vlastitih razvojnih potencijala na cijelom svom području. 

II. 
    Za Primorsko-goransku županiju je neprihvatljivo ukidanje statusa brdsko-planinskog područja jedinicama lokalne samouprave na području Gorskog kotara kao i postojeći kriteriji i način izračuna indeksa razvijenosti koji područje Gorskog kotara ne prepoznaju kao područje posebnih klimatskih, reljefnih, gospodarskih, demografskih i socijalnih značajki na području Republike Hrvatske. 

III. 
    Primorsko-goranska županija naglašava potrebu definiranja novih kriterija i načina izračuna indeksa razvijenosti koji će uvažiti posebnosti prirodnih i društvenih ograničenja Gorskog kotara odnosno prepoznati Gorski kotar kao specifično područje u Republici Hrvatskoj. 

IV. 
    Primorsko-goranska županija ocjenjuje da je razvojnu perspektivu Gorskog kotara moguće ostvariti te utjecati na standard života građana, na poslovanje poslovnih subjekata te na prihode lokalnih proračuna na području Gorskog kotara putem posebnih mjera unutar zakonodavnog okvira Republike Hrvatske. 

V. 
    Primorsko-goranska županija potiče proces decentralizacije na svim razinama i ocjenjuje da je negativne učinke ukidanja statusa brdsko-planinskih područja na lokalne proračune Gorskog kotara moguće ublažiti putem izmjena postojećeg Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tako da se prihodi od poreza na dohodak raspodjeljuju na način da je udio općine odnosno grada 72 posto, udio županije 16 posto, a udio za decentralizirane funkcije 12 posto (osim velikih gradova preko 35.000 stanovnika). 

VI. 
    Primorsko-goranska županija, uzimajući u obzir činjenicu da je 83 posto ukupne površine Gorskog kotara prekriveno šumom, ocjenjuje da jedinice lokalne samouprave Gorskog kotara na čijem se području vrši sječa šume trebaju ostvarivati šumski doprinos putem izmjena postojećeg Zakona o šumama u iznosu od minimalno 20 posto od prodajne vrijednosti drvne mase. 

VII. 
    Primorsko-goranska županija, uvažavajući okolnost da se na području Gorskog kotara nalaze objekti i uređaji infrastrukturne namjene od državnog značaja (dalekovodi, naftovod, plinovod, akumulacijska jezera, ceste, željeznica s objektima…), ocjenjuje da je lokalnim jedinicama na području Gorskog kotara potrebno kroz izmjenu postojećih ili donošenje novih propisa na državnoj razini osigurati kontinuiranu pravičnu naknadu. 

VIII. 
    Primorsko-goranska županija ocjenjuje da je potrebno uspostaviti kvalitetan model fiskalnog izravnanja na državnoj razini kao preduvjet ujednačenog razvoja koji će uvažiti gospodarske pokazatelje prilikom određivanja kriterija dodjele potpora odnosno koji će prepoznati potrebu pružanja potpore lokalnim jedinicama Gorskog kotara kao područja s teškoćama u gospodarskom razvoju i s problemima u financiranju osnovnog standarda javnih usluga. 

IX. 
    Primorsko-goranska županija ocjenjuje da je posebnim mjerama kroz izmjenu postojećih ili donošenje novih propisa na državnoj razini potrebno potaknuti poduzetničku aktivnost na području Gorskog kotara i to posebice putem: oslobađanja plaćanja vodnog doprinosa za poduzetnike koji pokreću poduzetničku aktivnost, osiguranja nacionalnog financiranja za dio infrastrukture koja je potrebna za razvoj poduzetničkih aktivnosti, sufinanciranja kamata na poduzetničke kredite, smanjenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za poduzetnike koji pokrenu aktivnost i zaposle lokalno stanovništvo, osiguranja dodatnih poticaja za izgradnju drvoprerađivačkih kapaciteta. 

X. 
    Primorsko-goranska županija ocjenjuje da je posebnim mjerama u sustavu socijalne skrbi kroz izmjenu postojećih ili donošenje novih propisa na državnoj razini potrebno potaknuti demografsku obnovu i zadržavanje mladog stanovništva na području Gorskog kotara i to posebice putem: sufinanciranja smještaja djece u dječji vrtić, sufinanciranja prijevoza učenika i studenata, sufinanciranja nabave ogrjeva tijekom zimskih mjeseci, sufinanciranja rješavanja stambenog pitanja. 

XI. 
    Primorsko-goranska županija ocjenjuje da je posebnim mjerama u sustavu predškolskog i školskog odgoja kroz izmjenu postojećih ili donošenje novih propisa na državnoj razini nužno osigurati nacionalno sufinanciranje izgradnje smještaja za djecu predškolske dobi i njihovog rada u svim naseljima Gorskog kotara te dostupnost osnovnog školstva poticanjem rada postojećih područnih škola na području Gorskog kotara. 

XII. 
    Primorsko-goranska županija se zbog specifičnosti male prosječne gustoće naseljenosti zalaže da se na području Gorskog kotara osigura dostupnost zdravstvene zaštite pod jednakim uvjetima svim osiguranim osobama kontinuiranom primjenom posebnih standarda i mjerila njihove primjene u provođenju primarne zdravstvene zaštite, ali i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. 

XIII. 
    Nalaže se upravnim tijelima Primorsko-goranske županije te ustanovama i trgovačkim društvima kojima je Primorsko-goranska županija osnivač odnosno član da u svom radu posebnu pozornost posvete osiguranju dostupnosti javnih usluga građanima Gorskog kotara te programima i projektima od interesa za gospodarski razvoj Gorskog kotara. Traži se od tijela državne uprave, ustanova i trgovačkih društava kojima je osnivač Republika Hrvatska te pravnih osoba s javnim ovlastima da u svom radu posebnu pozornost posvete razvojnim programima i projektima u Gorskom kotaru. 

    PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
    Županijska skupština
    Predsjednik
    Erik Fabijanić 

 

 

 
© Copyright Grad DELNICE • Izrada i održavanje Magdalena Delnice