Delnice, 08. ožujak 2013.

PERSPEKTIVA JUČER U RIJECI ODRŽANA TRIBINA »MOGUĆNOSTI RAZVOJA GORSKOG KOTARA – EU ŠANSA ZA GORSKI KOTAR«

Gorskom kotaru treba poseban pristup

RIJEKA » Gorski kotar je u teškom gospodarskom i demografskom stanju i potrebne su mu brze i odlučne mjere da bi se ta situacija promijenila, a skorašnji ulazak Hrvatske u EU otvara brojne mogućnosti. Bio je ovo lajtmotiv jučerašnje tribine nazvane »Mogućnosti razvoja Gorskog kotara – EU šansa za Gorski kotar«, koja je jučer u organizaciji Društva Gorana iz Rijeke održana u Vijećnici Grada Rijeke. Prilično zanimljivu opservaciju o Gorskom kotaru i razlozima zaostajanja dao je Milan Tumara, poznati skijaški djelatnik i umirovljeni ekonomist, koji je iznio niz zanimljivih podataka.
    – U Primorsko-goranskoj županiji trenutačno su 42 naselja bez stanovnika, od čega ih je 36 u Gorskom kotaru. Broj stanovnika se u zadnjih 10 godina smanjio s 26.000 na 22.000, a pitanje je hoće li 2050. u Gorskom kotaru biti ijednog stanovnika. Slovenija je 1933. godine imala samo jednu skijašku skakaonicu, a u Gorskom kotaru su bile dvije. Danas ih je u Sloveniji 104, a u Gorskom kotaru niti jedna. Kada smo mi imali Jadranski slalom, Slovenci nisu ni sanjali da će imati nešto tako, njihova Zlatna lisica pokrenuta je 11 godina kasnije, nizao je Tumara, zapitavši se zbog čega nam se to događa i ponudio odgovore – prije svega zbog toga što se ne provode donesene odluke i projekti.
    Vinko Mičetić, predsjednik HGK – Županijske komore Rijeka, rekao je da Gorski kotar trpi posljedice globalne krize i neadekvatne politike prema subjektima koji žele stvarati dodane vrijednosti, ali i nedovoljne inicijative samih Gorana da uđu u projekte.
    – Ključni problem je što je Gorskom kotaru potreban poseban i diferenciran pristup s ciljem izvlačenja veće koristi iz posebnosti koje Gorski kotar ima. Ulazak u EU je najbolji trenutak za to jer se otvaraju kohezijski i strukturni fondovi, a preduvjet za pristup tim fondovima je izrada nacionalnog strateškog dokumenta o razvoju specifičnih jedinica, rekao je Mičetić, nabrojivši komparativne prednosti ovog dijela Hrvatske – šume i drvno bogatstvo, poljoprivredu i zdravu hranu, ugostiteljstvo i turizam, vodu te ljudske resurse.
    Profesor Zdenko Cerović s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iznio je nekoliko prijedloga.
    – Brend Gorskog kotara treba razvijati i povezati ga s jačima, kao što su brendovi Opatije i Crikvenice. Uvijek u životu ima jačih i njima se treba prikloniti. Razvoj treba temeljiti na obiteljskom i malom gospodarstvu, a ne apartmanizaciji koja je najveća glupost hrvatskog turizma, rekao je između ostaloga Cerović

I. Balen