Delnice, 04. veljačej 2013.

KONKURENTNOST ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA PRIHVATILA STRATEGIJU RAZVOJA ZDRAVSTVENE INDUSTRIJE DO 2020.

Zdravstveni turizam kao brend PGŽ-a

Cilj strategije je definiranje koncepta razvoja zdravstvenog sektora koji će osigurati pretpostavke za uspostavljanje trajne privlačnosti Županije kao turističke destinacije i poboljšati njezinu konkurentnost

RIJEKA » Velika većina županijskih vijećnika jučer je, bez puno disonantnih tonova, prihvatila prijedlog Strategije razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2013. do 2020. godine koju je Županija izradila u suradnji s riječkim Sveučilištem i Medicinskim fakultetom. Najkraće rečeno, Strategijom se, kako su tijekom njezina predstavljanja naglasili Đulija Malatestinić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb i Vladimir Mićović, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, razvija »zdravstvena industrija Primorsko-goranske županije objedinjavanjem interesa i savezništva privatnih i javnih zdravstvenih entiteta«.
   

Utvrđuje prioritete
Strategija bi, moglo se čuti, Županiju trebala »pozicionirati na ljestvici vodećih zemalja u pružanju konkurentne zdravstvene usluge«. Pročelnica Malatestinić ukazala je županijskim vijećnicima da je zdravstveni turizam sve popularnija opcija liječenja diljem svijeta; predstavlja jednu od najbrže rastućih praksi u zdravstvenoj industriji. Govoreći o svrsi ovog strateškog dokumenta Županije, Đulija Malatestinić je objasnila da se Strategijom usmjerava cijelo zdravstvo u predstojećem razdoblju.
    – Strategija predstavlja osnovu za donošenje politika i odluka u zdravstvu, uključujući raspodjelu proračunskih sredstava. Dokument nudi jasne i uvjerljive razloge zašto se nešto smatra prioritetom u zdravstvu, jer ne može se sve nazivati prioritetom. Cilj strategije je upravo definirati strateški i operativni koncept razvoja zdravstvenog sektora koji će osigurati proizvodne, institucionalne, organizacijske i ljudske pretpostavke za uspostavljanje trajne privlačnosti Županije kao turističke destinacije i poboljšati njezinu konkurentnost na međunarodnom tržištu. Županija je prepoznala zdravstvenu industriju kao ključnu komparativnu prednost ove regije; želi je razvijati kao prepoznatljivi županijski brend, kazala je pročelnica Malatestinić.
    Svi vijećnici koji su se javili za raspravu pozdravili su ovu Strategiju, uz tek pokoju zamjerku. Međutim, rasprava o važnom dokumentu se razvodnila, odnosno pretvorila se u debatu o hrvatskom zdravstvenom sustavu općenito, što je razumljivo s obzirom na to da u županijskoj skupštini sjedi nekoliko liječnika. Očekivano, HDZ-ovi vijećnici imali su najviše zamjerki. Željko Plazonić desetak je minuta govorio protiv ovog županijskog dokumenta:
   
Industrija nije termin

– Nisam protiv strategija. Ali je činjenica da je u Hrvatskoj dosad doneseno 14 raznih strategija, akcijskih i strateških planova. Unatoč tome, ne vidimo da se hrvatski zdravstveni standard bitnije poboljšao. Naši bolesnici ne mogu brže, kvalitetnije i stručnije ostvarivati svoja prava. Dapače, svjedočimo sve težem položaju bolesnika u Hrvatskoj. Od svega mi najviše smeta naziv Strategije. Industrija podrazumijeva nepravednost između radnika, proletera i vlasnika, profita. Nigdje, međutim, u svijetu zdravstvo ne funkcionira isključivo na bazi profita. Prema tome, zdravstvena industrija je grub termin, kazao je Plazonić i ukazao na niz nerazumljivosti u pisanju županijske Strategije.
    Đurđica Šimičić (HDZ) negodovala je pak zbog činjenice da se u Strategiji zdravstvene industrije nigdje ne spominju turističke zajednice. Đanino Sučić (HNS) je predložio, također uz zamjerku zbog korištenog termina, da bi izrađivači Strategije o svemu trebali pitati i drugu stranu, korisnike zdravstvenih usluga. Pročelnica Đulija Malatestinić uvažila je zamjerke, pa i u pogledu korištenog termina zdravstvena industrija »koji će dodatno brusiti«. Ujedno je najavila da će se za Strategiju čim žurnije izraditi i akcijski plan.

Riješiti dijalizu u Delnicama
   
    Zatvaranje delničke poliklinike za dijalizu Fresenius Medical Care, zbog čega 12 pacijenata triput tjedno putuje u Rijeku, naljutilo je PGS-ovu zastupnicu Ines Strenja-Linić koja smatra da ovaj gorući problem može riješiti samo HZZO, i to uz potporu jedinice lokalne samouprave i Županije.
    – Županija je, istina, organizirala prijevoz pacijentima iz Gorskog kotara i termin u riječkom KBC-u, ali smatram, župane, da to nije dovoljno. Rješenje za pacijente je zadržavanje dijalize u Delnicama, kazala je Strenja-Linić i pozvala Vidoja Vujića da žurno riješi problem, ali i da se pobrine da cijena dijalize bude ravnopravna za pacijente iz Gorskog kotara i one s otoka. Naime, HZZO dijalizu subvencionira samo pacijentima s otoka.
    Vidoje Vujić poručio je da se na pacijentima ne smije štedjeti, ali da se loša gospodarska situacija u zemlji neminovno odražava i na zdravstvo.
    – Za one koji ne znaju, tvrtka Fresenius je imala ugovor i po određenim cijenama pružala je uslugu dijalize. Država je odlučila prepoloviti novac za privatne poliklinike i koncesionar nije želio to prihvatiti pa nije ni potpisao novi ugovor. Pokušali smo spriječiti zatvaranje dijalize u Delnicama. Nismo uspjeli, ali smo poduzeli sve mjere da se bolesnike iz Gorskog kotara preveze i primi u riječki KBC. Unatoč svemu, nismo odustali da dijalizu vratimo u Delnice. U dogovoru smo sa HZZO-om, međutim ta procedura zahtjeva vrijeme koje pacijenti nemaju, odgovorio je župan. 
   
Priopćenje Kriznog eko stožera Marišćina
   
    Županijske vijećnike i jučer su dočekali aktivisti Kriznog eko stožera Marišćina-Eko Kvarner Halabuje s priopćenjem u kojem upozoravaju da je Županija pred donošenjem novog Prostornog plana kojim se »uporno gura ekonomski neisplativ, tehnološki zastario ekocidni projekt ŽCGO Marišćina«. Krizni eko stožer u svojem priopćenju upozorava da »interesni lobi u Županiji, Ekoplusu i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostvaruje svoje uske parcijalne interese, ne mareći za zaštitu zdravlja stanovništva, okoliša i vodnog bogatstva«.
    Bojan Kurelić iz Akcije mladih stoga je za aktualnog sata pitao župana Vidoja Vujića u kojoj je fazi izgradnja Marišćine, tko su revizori strategije utjecaja na okoliš, koliko će u konačnici koštati njezina izgradnja, uključujući i pristupne ceste i dokud je stigla njihova izgradnja. Župan Vidoje Vujić kazao je da će se pismeno očitovati. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj i infrastrukturu, pokušao je objasniti proceduru izgradnje i cjenik za cete, ali nije znao odgovor na pitanje koliko će Marišćina na kraju koštati.