Delnice, 16. ožujka 2015.

PROCESSUS MONTANUS ODRŽIVI RAZVOJ KULTURNOG TURIZMA

Kulturna baština u turističkoj službi

Potencijalno vrijedno goransko kulturno-povijesno nasljeđe nedovoljno je istraženo i neopravdano zapušteno, rekla je Jelena Androić. Poseban dio skupa bilo je predstavljanje projekta »Povijesni putovi i ceste Gorskog kotara – kulturne rute« 

DELNICE » Skup o održivom razvoju kulturnog turizma u Gorskom kotaru kojeg je u Delnicama organizirala Udruga Processus montanus privukao je ne samo niz uglednih predavača, već dobro popunio Radnički dom i ljudima pristiglih iz različitih dijelova Gorskog kotara. Sve što je predstavljeno i rečeno moglo bi, ostvare li se dobre namjere i želje svih sudionika, posebno organizatora, dati doprinos razvoju goranskog turizma, ponajprije onog njegovog dijela vezanog uz kulturno-povijesnu baštinu ovog dijela Hrvatske. 
    Otvarajući skup novinarka Jelena Androić istaknula je da je područje Gorskog kotara u odnosu na ostale dijelove Primorsko-goranske županije najskromnije u ponudi sačuvane kulturno-povijesne baštine. 
    

EU fondovi

– Glavni je tome razlog nedovoljna istraženost i neopravdana zapuštenost potencijalno vrijednog goranskog kulturno-povijesnog nasljeđa. Živopisan goranski kulturni krajolik zbog demografskog je i gospodarskog nazadovanja također izložen zapuštanju i propadanju. Gospodarsko korištenje kulturne baštine u Gorskom kotaru gotovo je zanemarivo. No, s duge su strane potencijali iznimno veliki, kao i mogućnosti da se za tu vrstu aktivnosti kandidira za sredstva iz EU fondova, istaknula je Androić posebno naglasivši da je posao ponude i gospodarskog korištenja kulturno-povijesne baštine vrlo obiman i u njega treba uključiti što veći broj lokalnih samouprava, institucija, udruga i pojedinaca. 
    Kakvo je trenutačno stanje kulturno-povijesne baštine na goranskom području te koje se sve mogućnosti pružaju moguće je potom bilo doznati iz niza predavanja pa su se tako nazočni mogli upoznati sa smjernicama Strategije razvitka kulture u PGŽ od 2015. do 2020. godine te domaćim i stranim kulturno-turistički projekti u koje je PGŽ uključena ili im je nositelj. Predstavnici Udruge Processus montanus govorili su o provedbi znanstvenih istraživanja u Gorskom kotaru, naročito na polju arheologije, predstavljeni su i potencijali prirodne baštine kao jedan od najjačih aduta u razvoju goranskog kulturnog turizma te istaknuti neki primjeri dobre prakse goranskog poduzetništva utemeljenog na baštini, a ukazano je i na mogućnosti korištenja europskih sredstava namijenjenih poglavito ruralnom razvoju. 

Putovi i ceste
Poseban dio skupa bilo je predstavljanje projekta »Povijesni putovi i ceste Gorskog kotara – kulturne rute« kojeg je nositelj IEC Processus montanus, udruga koja okuplja više istaknutih znanstvenika i stručnjaka koji djeluju na područjima humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti. Glavni cilj tog projekta je razviti mrežu regionalnih kulturno-turističkih putova koju će unutar jedinstvenog tematskog konteksta – goranskih povijesnih putova – definirati inventar regionalnih povijesnih prometnih pravaca te materijalnih i nematerijalnih, kulturnih i povijesnih povezanih elemenata. Svaki od tih putova (Rimska cesta, Frankopanski karavanski putovi, Karolina i Lujzijana) jasno će se tematski razlikovati od drugih, a u smislu turističke ponude na njima će se razvijati brojni sadržaji vezani uz baštinski, povijesni, arheološki, edukativni, biciklistički i pustolovni turizam, turing, trekking, jahanje, zmajarenje i paragliding, kreativne i umjetničke radionice, goranska gastronomija i drugi oblici turističke aktivnosti. 
    
Prihod i održavanje

S tribine je upućen poziv na uključivanje u partnerstvo u projektu: znanstvenim i baštinskim institucijama, poduzetnicima u turizmu, turističkim agencijama, turističkim zajednicama, razvojnim agencijama, lokalnim udrugama (folklor, planinari, biciklisti, ribiči...), umjetnicima, vodičima, animatorima... odnosno svima onima koji u kulturno-povijesnoj baštini Gorskog kotara vide neobnovljiv i ograničen resurs koji zahtijeva zaštitu i korištenje prema načelu održivosti. 
    – Korištenje kulturne baštine može donositi prihod dio kojega će se ponovno ulagati u njezinu zaštitu. Ključne gospodarske aktivnosti koje se temelje na kulturnoj baštini ponajprije su kulturni turizam i poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini, jedan je od zaklkjučaka i jedna od poruka ovog skupa.

    
    Izlagači su bili predstavnici Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ, znanstvenici i stručnjaci u području arheologije, etnologije, zaštite prirode, kulturnog turizma, predstavnica LAG-a Gorski kotar te članovi IEC Processus montanus i Zadruge Lujzijana. Konkretnije, predavanja su pripremili i realizirali Valerij Jurešić, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ, Hicela Margan, savjetnica za zaštitu kulturno-povijesne baštine, UO za kulturu PGŽ, Paula Androić, mag. archaeol., Miljenko Gašparac, dipl.ing., Nataša Kozlica, dipl.ing., Svjetlana Kasunić, dipl.ing., mr.sc. Sanjin Mihelić, mr.sc. Vlasta Klarić, Miren Androić, dr. sc. Ana Perinić Lewis i Morana Jarec, mag. etnologije.

 

(M.K.)