Delnice, 19. veljače 2015.

NA DORADI NI 3. KOORDINACIJA GORANSKIH ČELNIKA NIJE IZNJEDRILA VAŽAN DOKUMENT

Gorani još u potrazi za ključnim argumentima za »svoj« zakon

Povjerenstvo ima rok do 28. veljače doraditi konačni prijedlog Zakona o Gorskom kotaru, s naglaskom na elemente koji su njegova specifičnost, poput nadmorske visine i gustoće naseljenosti, a pokušat će i kvantificirati infrastrukturne koridore kojima je prošaran Gorski kotar, a od kojih nema ništa 

DELNICE » Jučerašnja, 3. koordinacija goranskih načelnika i gradonačelnika koja je zbog želje nekih od njih bila zatvorena za novinare, nije donijela konačan prijedlog Zakona o Gorskom kotaru. 
    – Nažalost, povjerenstvo nije odradilo zadatak koji je imalo, ali iz objektivnih razloga. Jednostavno su morali neke druge prioritetne, operativne zadaće, odraditi u zadanim rokovima, pa se nisu mogli sastati i raditi na ovoj važnoj temi. Danas je dogovoreno da moraju taj dio doraditi do 28. veljače, s posebnim naglaskom na elemente koji čine specifičnost Gorskog kotara, a to je prije svega nadmorska visina i gustoća naseljenosti, dakle poseban naglasak na taj aspekt, koji je posebno apostrofiran i u slovenskom modelu, kazao nam je delnički gradonačelnik Ivica Knežević po završetku sjednice. 
    – Od onog infrastrukturnog dijela koji je naglašavan kao nešto što je, da tako kažem, prošaralo Gorski kotar, od naftovoda, plinovoda, autoceste do željeznice, dakle od svega onoga za što netko ubire golemu dobit i bazira sustav na tim infrastrukturnim objektima, Gorski kotar nema ništa. Zadatak povjerenstva je bio da se to pretvori u kvadrate, u dužne metre, u nekakve kilometre kao osnova za potraživanje dijela koji bi trebao pripasti lokalnim samoupravama kroz koje ti infrastrukturni objekti prolaze. No, to su podaci do kojih je, zapravo, vrlo teško doći, jer oni nisu nigdje sintetički iskazani. 
    

Gubitak prihoda
Da izbjegnemo komunikaciju preko pojedinih koncesionara koji, uvjetno rečeno, upravljaju tim sustavima, jer pitanje je bi li i dobili u neko dogledno vrijeme te podatke, dogovorili smo se da bi se išlo preko Geodetske uprave Primorsko-goranske županije koja ima te podatke manje-više složene i koja bi ih mogla u kratkom roku pripremiti, rekli su nam da bi to moglo biti za 10-ak dana, kaže Knežević i naglašava da će, kad se svi ti podaci inkorporiraju u taj nacrt prijedloga, zadaća povjerenstva biti napraviti obrazloženje za svaki članak. 
    – Dakle, temelj je argumentirati razloge u svakom članku, navesti zašto se nešto traži, po kojoj osnovi smatramo da Gorski kotar zaslužuje da se tim posebnim tretmanom iskaže kao regija koja treba biti prepoznata kao iznimka. Kao što je to učinjeno s otocima, a s temeljnim ciljem da se vrate prihodi koje je Gorski kotar izgubio promjenama vezanim za Zakon o regionalnom razvoju te promjenama koje su se dogodile sa Zakonom o brdsko-planinskim područjima. Zakon je još uvijek na snazi, ali one koristi koje je Gorski kotar od njega imao – više nema, ove godine je to gubitak na primjeru Grada Delnica 3,5 milijuna kuna. Želimo konkretnim elementima senzibilizirati Vladu i Sabor da se problem Gorskog kotara riješi posebnim propisom, ali koji ne bi donio inflaciju prava kao Zakon o brdsko-planinskim područjima, gdje su se našli mnogi kojima tamo nije mjesto. Ispravljajući tu pogrešku, stradali su i oni koji su s pravom bili obuhvaćeni i sad su, nažalost, izvukli deblji kraj i suočavaju se s velikim problemom nadomjestka izgubljenih prihoda, što je temelj i svih problema u smislu financiranja javnih potreba u lokalnim samoupravama Gorskog kotara – kaže Knežević. 
    
Lako izračunati

Napominje da je intencija da se konačni prijedlog Zakona o Gorskom kotaru uputi u saborsku proceduru do ljeta ove godine. 
    – Svjesni smo koliko je važno postaviti se ozbiljno i radišno, da i sami pokažemo da dajemo svoj doprinos jer imamo za to najveći interes. Koliko naša argumentacija bude uvjerljiva, toliko će biti i povratno pozitivnih rezultata. Naša nadmorska visina i gustoća naseljenosti kao elementi koji nisu karakteristični ostalim dijelovima zemlje, su nešto što se mora uvažiti. Matematičari i ekonomisti će vrlo lako izračunati kolika je cijena održavanja kilometra sustava radi elementarnog funkcioniranja i osiguravanja egzistencije kad imate selo s tri stanovnika ili mjesto s dvije tisuće stanovnika.

Projekt Goranskog centra za kulturu 
    
    Na jučerašnjoj je koordinaciji goranskih načelnika i gradonačelnika prezentiran projekt Goranskog centra za kulturu. 
    – Načelno smo primili na znanje prezentaciju, rekli smo da se ni u kom slučaju, s obzirom na važnost i složenost teme, danas ne možemo očitovati ni donijeti konkretan odgovor. Zatražili smo dodatne podatke o troškovima financiranja tog sustava i rekli smo da ćemo sustavno promišljajući, ne samo kulturu, nego i mnoge druge stvari, a opet vezujući se, nažalost, za financijski okvir, morati reći što mi zapravo želimo, što je to kultura u lokalnim samoupravama, koju kulturu želimo i koje se nećemo i ne možemo odreći, a bez čega ćemo morati. U svakom slučaju, projekt je vrijedan pažnje i mi ćemo svakako u što je moguće kraćem roku dati konačno očitovanje. Bez obzira na rebalanse, vjerojatno u 2015. godini ovaj projekt neće zaživjeti, kaže Knežević.

Biljana SAVIĆ