Delnice, 07. studeni 2014.

NOVA KATEGORIZACIJA NEMA POTPORA ZA ONE S INDEKSOM RAZVIJENOSTI VEĆIM OD 75% DRŽAVNOG PROSJEKA

GORSKI KOTAR NA LEDU 
Državnu pomoć gubi 13 gradova i općina PGŽ-a

Sedam gradova i općina iz PGŽ-a koji ispadaju s liste imaju indeks razvijenosti veći od državnog prosjeka, a najveće je odstupanje u općini Matulji, čiji je indeks za 66% veći od granice određene za dobivanje pomoći 

ZAGREB » Čak sto jedinica lokalne samouprave ubuduće će moći računati na državnu potporu, koju do sada nisu primali iako su spadali u najnerazvijenije, odnosno, njihov indeks razvijenosti manji je od 75 posto prosjeka države. S druge strane, 65 jedinica lokalne samouprave koje prelaze taj prag, a i dalje primaju državnu potporu, u sljedeće će tri godine postupno gubiti potporu zbog nerazvijenosti. Takav je rasplet predviđen novim zakonom o regionalnom razvoju po kojemu bi 264 jedinica lokalne samouprave dobivalo potporu zbog nerazvijenosti, a kojeg je Vlada s jučerašnje sjednice uputila u Sabor. 
    

Ni kunu više
Među sto lokalnih jedinica koje će početi dobivati pomoć nema nijedne iz Primorsko-goranske županije, dok je na listi onih koji će izgubiti taj status njih čak 13 i to zato što je odavno njihov indeks razvijenosti prešao 75 posto prosjeka države. Čak sedam gradova i općina iz PGŽ-a koji ispadaju s liste imaju indeks razvijenosti veći od državnog prosjeka, a najveće je odstupanje je u općini Matulji čiji je indeks razvijenosti 12 posto veći od državnog prosjeka, odnosno za 66 posto je veći od granice koja je određena za dobivanje pomoći.     
    Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da nova kategorizacija neće proračun koštati ni kunu više, to jest da iznos za potpore nerazvijenim jedinicama ostaje 1,1 milijardu kuna. 
    – Neshvatljivo je i neodrživo da u ovom trenutku imamo 100 općina čija je razvijenost ispod 75 posto hrvatskog prosjeka, a ne primaju ni kunu pomoći, a s druge strane je 65 općina ili gradova koje su zadnjih 15 godina primale određenu potporu iz države, a zapravo su prešle prag od 75 posto, kazao je Grčić. Ustvrdio je i da nema logike da jedinice s indeksom razvijenosti većim od prosjeka države budu u istoj skupini s najmanje razvijenim jedinicama, a tamo primjerice nisu bili oni čiji indeks razvijenost ne doseže ni 50 posto državnog prosjeka, pa je Vladin potez nazvao novom pravednošću u raspodjeli državne pomoći prema jedinicama lokalne samouprave. Grčić je objasnio i da će svih 65 jedinica lokalne samouprave koje izlaze iz sustava potpora imati trogodišnje prijelazno razdoblje u kojem će dobivati dio dosadašnjih potpora, pa će se tako izbjeći »bilo kakav šok za njihove javne financije i njihove proračune te provedbu svih razvojnih programa koji su u višegodišnjem planiranju već utvrđeni«. U idućoj godini ta »kompenzacija« iznosila bi najmanje 60 posto ukupnih potpora koje je neka jedinica primala, a kroz daljnje dvije godine taj bi se iznos smanjivao. 
    
Politika solidarnosti
Premijer Zoran Milanović predloženi zakon naziva primjerom politike solidarnosti u kojem nema političkih i lokalpolitičkih kriterija. 
    – Ovo je prava solidarnost, politika solidarnosti. Iako svatko ima svoj kut gledanja, interese i očekivanja, moramo biti solidarni i pomoći onome tko nema. Onaj tko po objektivnim kriterijima ima razvijenost preko 100 posto hrvatskog prosjeka nije siromašan i ne može više imati status kakav je imao ranije, a pritom taj status ne gubi preko noći, već sukcesivno. Ne može netko s razvijenošću od 120 posto hrvatskog prosjeka i nalazi se dva kilometra od autoceste, a na 700 je metara nadmorske visine, imati isti status kao da je usred Dalmatinske zagore, pojasnio je Milanović. Pozvao je sve zainteresirane da bace oko na one koji izlaze i one koji ulaze u sustav potpore, pa će vidjeti da ta raspodjela ne ide u prilog bilo kojoj političkoj opciji. 
    Po kategorizaciji, najveći indeks razvijenosti među gradovima koji će kroz tri godine izaći iz sustava potpore ima Dubrovnik (126,83 posto hrvatskog prosjeka), a među onima koji će konačno početi dobivati potpore najmanji je indeks razvijenosti u općini Štefanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i ne doseže ni 44 posto državnog prosjeka. 
    
Urbana područja

Novim zakonom se predviđa ustrojavanje triju kategorija urbanih područja – urbanih aglomeracija, većih urbanih područja i manjih urbanih područja. Urbane aglomeracije činila bi šira područja utjecaja četiri najveća grada, Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a oni bi imali obvezu donošenja svojih strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje projekata sufinanciranih kroz fondove Europske unije i druge izvore. 
    Veća urbana područja činili bi gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika, a manja urbana područja bili bi gradovi s manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 15.000 stanovnika ili su sjedišta županija. 
    Kao i u brojnim slučajevima dosad, da bi se nešto provelo zakon previđa osnivanje lokalnih razvojnih agencija, a formirat će se i Vijeća za regionalni razvoj.

BEZ POTPORE 

JEDINICE	INDEKS RAZVIJENOSTI
Matulji	111,91%
Fužine	111,49%
Lokve	108,09%
Skrad	103,68%
Klana	103,12%
Delnice	102,75%
Čavle	101,20%
Jelenje	97,87%
Mrkopalj	97,41%
Ravna Gora	97,20%
Brod Moravice	91,80%
Čabar	91,64%
Vrbovsko	84,32%

Jagoda MARIĆ