Delnice, 17. rujan 2014.

GRADSKO VIJEĆE DELNICA PERSPEKTIVE NACIONALNOG PARKA GLAVNA TOČKA DNEVNOG REDA

Ambiciozni projekti za procvat NP-a »Risnjak«

Prometnice su najslabija infrastrukturna karika daljnjeg razvoja Risnjaka. Ravnatelj Gašparac smatra da je država dužna voditi računa o infrastrukturi, NP je zadužen za atraktivan sadržaj, dok servis prema krajnjem korisniku mora biti privatni. To je put da nacionalni parkovi ostvaruju sve više vlastitih prihoda 

DELNICE » Miljenko Gašparac, ravnatelj Nacionalnog parka Risnjak, potrudio se Gradskom vijeću Delnica objasniti važnost ulaganja, odnosno daljnjeg turističkog razvijanja cijelog područja Risnjaka, što je u interesu, naglasio je, i lokalne i regionalne samouprave. Naime, stanje i perspektiva razvoja Nacionalnog parka Risnjak bila je prva i najvažnija točka osme sjednice Gradskog vijeća Delnica. Ravnatelj Gašparac nabrojio je nekoliko financijski krupnih projekata koji se pripremaju u Nacionalnom parku, a može se izdvojiti uređenje doline rijeke Kupe kako bi se dodatno povećala njegova atraktivnost. Projekte će financirati javna ustanova, hrvatska ministarstva i Svjetska banka, dok će se neke kandidirati za strukturne fondove Europske unije. Također, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom namjerava se konačno sanirati županijska prometnica (postavljanje rasvjete, izgradnja biciklističke staze...) koja povezuje Crni Lug i Bijele vodice, tj. središta javne ustanove. Inače, prometnice su najslabija infrastrukturna karika daljnjeg razvoja Risnjaka. 
    – Možemo imati lijepu prirodu, ali posjetitelji traže više od toga. Traže atraktivnost koja će ih vraćati u NP Risnjak. Ako uspijemo financijski zatvoriti sve projekte, a nadam se da hoćemo, vjerujemo da bi već 2017. Nacionalni park mogao ostvarivati 30 milijuna kuna prihoda. To će osjetiti i Grad Delnice i Županija. U suprotnome, ne znam kakva je budućnost Nacionalnog parka. Od 19 javnih ustanova u Hrvatskoj samo tri uspijevaju poslovati bez pomoći proračuna samouprave, a pritisak prema nama sve je jači. Naime, država traži da nacionalne ustanove ostvaruju sve više vlastitih prihoda, kazao je gradskim vijećnicima Miljenko Gašparac. 
    

Propadanje drvne mase
U daljnjem razvoju NP-a Risnjak od velike važnosti bit će, prema ravnatelju, uspostava trilateralne suradnje između države, lokalne/regionalne samouprave i privatnog sektora. Gašparac smatra da je država dužna voditi računa o infrastrukturi, NP je zadužen ponuditi atraktivan sadržaj, dok servis prema krajnjem korisniku mora biti privatni. Izlaganje Miljenka Gašparca gradski vijećnici su uglavnom podržali, istaknuvši da Risnjak treba transformirati u turistički zamašnjak Delnica i Gorskog kotara. Mladen Mauhar iz kolacije HDZ, HSS, HSP i AS, međutim, napominje važnost brže transformacije Nacionalnog parka, a ne da razvojni projekti ponovo čekaju desetak godina, jer neka sela Gorskog kotara nemaju toliko vremena. Alena Janjuševića iz kolacije SDP, HNS i HSU zanimalo je što će biti s drvom iz NP-a Risnjak koje je uništeno tijekom ledene kataklizme što je pogodila Gorski kotar u veljači. Miljenko Gašparac pokušao je objasniti doista paradoksalnu zakonsku proceduru koja, u suštini, više ne dopušta javnoj ustanovi gospodarenje uništenom drvom masom. Drugim riječima, prijeti joj propadanje. 
    O stanju sigurnosti na području Grada Delnica za razdoblje od siječnja do konca lipnja 2014. godine, gradske vijećnike informirao je Marinko Puškarić, načelnik Policijske postaje Delnice. On kaže da Delnice bilježe blago povećanje broja kaznenih djela i prekršaja. To je povezano, pojašnjava načelnik, s većim brojem ljudi koji su boravili u Gorskom kotaru, pomažući na obnovi poharanog područja tijekom ledenog nevremena, pri čemu se usput kralo sekundarnu sirovinu. 
    
Dogodine akcijski plan

Puškarić je, međutim, otkrio poražavajući podatak o tome da je veći broj građana prekršajno prijavljen zbog kršenja javnog reda i mira, odnosno vrijeđanja policijskih službenika. Policija je nešto više posla imala i s konzumentima droga, posebno pri graničnom prijelazu Brod na Kupi, pa je napisano i nešto više prekršajnih prijava. Radi se uglavnom o lakim drogama. – Unatoč svemu tome, ne smatram da je stanje sigurnosti bitnije narušeno, zaključio je načelnik Marinko Puškarić. 
    Tijekom vijećničkih pitanja gradonačelnik Knežević morao je objašnjavati kronologiju smjene direktorice Turističke zajednice Delnica, napomenuvši da Irena Vučenik Šostik nije iskoristila dobivenu šansu. Od novoimenovane direktorice Mirele Srkoč Šenkinc očekuju se rezultati. Vijećnike je također zanimalo kada će biti otvoren gradski bazen, a gradonačelnik kaže da bi to trebalo biti početkom listopada. Osim toga, Knežević je obećao da će njegova vlast sastaviti Akcijski plan gospodarskog razvoja Delnica koji bi gradski vijećnici trebali dobiti iduće godine. To je, između ostalog, zanimalo vijećnika Alena Janjuševića, koji napominje da vlast mora znati u kojem će se smjeru dalje razvijati ovaj grad. 
    – Ako država neće uvažavati otežane uvjete života i gospodarenja u Gorskom kotaru i ako ćemo i u buduće dobivati samo mrvice, tada uzalud sve naše strategije i akcijski planovi. Dok se ne promijeni odnos države, Gorski kotar nema nikakve šanse – dosta ogorčeno poručio je gradonačelnik Knežević.

Definitivno zbogom dijalizi? 
    
    Josipa Gašparca iz PGS-a zanimalo je ima li kakvih novosti u pogledu povratka dijalize u Dom zdravlja Delnice. Gradonačelnik Knežević navodi da se o tome često razgovaralo s HZZO-om, čak su dogovoreni financijski modeli, ali da Zavod nije pokazao niti trunku želje i volje da shvati važnost ovog problema, već su ostali pri svojoj računici da dijaliza bolesnika na otocima i u Gorskom kotaru – ne vrijedi isto. – HZZO nastavlja diskriminirati bolesnike. 
    Pri tome treba imati na umu da je u pojedinim dijelovima godine Gorski kotar također jedan otok. Naši bolesnici nemaju alternativu – oni mogu otići na dijalizu samo u predviđenom terminu, inače na dijalizu više ne moraju ni ići. Na zadnjem sastanku (grado)načelnika Gorskog kotara sa županom, potvrđeno je da se dijaliza u Delnice više neće vratiti, s obzirom na to da davatelj usluge ne želi razgovarati o cijeni manjoj od 1.100 kuna po bolesniku. To je gotovo dvostruko skuplje od cijene za Bodule, a mi tog novca nemamo. Pri tome treba naglasiti da se HZZO nije udostojio niti da nam objasni što je razlog tolikoj drastičnoj razlici u cijeni, kazao je gradonačelnik Ivica Knežević. (Srđan BRAJČIĆ)