DELNICE – Na adrese svih goranskih lokalnih samouprava ovih je dana iz ureda gradonačelnika Delnica upućen Nacrt prijedloga Zakona o Gorskom kotaru, dokumenta kojim će Gorani pokušati ublažiti skorašnji udar prestanka važenja njima do sada vrlo korisnog Zakona o brdsko-planinskom području. Isto tako tekst prijedloga upućen je i Udruzi gradova RH koje su Delnice član i koja bi mogla biti i predlagatelj tog Zakona prema Vladi. Nakon što spomenuti prouče taj prijedlog i daju primjedbe, zajednički će biti napravljen konačni prijedlog koji bi potom trebao biti upućen u saborsku proceduru s ciljem da ga Sabor prihvati i time kroz novi zakonski akt osigura daljnju mogućnost razvoja Gorskog kotara te spriječi krizu i nazadovanje, koje je sigurno ukoliko se dogodi gubitak »brdskog« zakona bez ikakve zamjene tog akta.
Podsjetimo, na ovu akciju Gorani su primorani stoga što će od 1. siječnja 2010. godine najvjerojatnije, zbog usklađivanja našeg zakonodavstva s regulama EU, prestati važiti neki zakoni vezani uz regionalno ustrojstvo Hrvatske, među kojima je i »brdski« zakon koji je tijekom proteklih sedam godina omogućio Goranima lagani razvoj i osjetno poboljšao stanje koje je ipak i dalje takvo da ovi prostori standardom zaostaju za razvijenijim područjima Hrvatske i županije. Gubitak povlastica koje su pružale odredbe tog akta moguće je nadoknaditi jedino novim zakonskim aktom a to bi bio, smatraju mnogi, poseban Zakon o Gorskom kotaru koji bi, uvažavajući sve posebitosti ovog planinskog područja, omogućio njegovim žiteljima bolji standard i lakšu svakodnevicu. Ideja o Zakonu o Gorskom kotaru postoji već desetak i više godina, a ovaj je pokušaj do sada najozbiljniji primjer njene realizacije.
Nacrt prijedloga izrađen je u stručnim službama Grada Delnica, a inicijator i glavni kreator prijedloga je pravnik Tomislav Mrle koji je tekst radio na temelju »brdskog« zakona te spoznaja vezanih uz stanje u Gorskom kotaru. Po tom bi se prijedlogu Zakon sastojao od 38 članaka koji bi regulirali poticanje demografske obnove i naseljavanje, utjecali na kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje socijalnih prilika te stvarali preduvjete da se ljudski, prirodni i gospodarski resursi ovog kraja što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj. Da bi se to realiziralo osmišljene su brojne poticajne mjere zahvaljujući kojima bi, smatraju autori prijedloga Zakona, bio osiguran gospodarski rast i razvoj svake od devet goranskih lokalnih samouprava, povećan stupanj izgrađenosti i opremljenosti infrastrukture, kvalitetnije bili iskorišteni svi potencijali, još učinkovitije zaštićeni prirodni resursi, povećan broj radno sposobnog stanovništva i smanjena stopa nezaposlenosti te povećan standard.
Prva skupina poticajnih mjera koju prijedlog Zakona nudi vezana je uz demografsku obnovu i poboljšanje socijalnih prilika pa se tako kroz 14 članaka predlažu razni oblici pomoći goranskim obiteljima – od one za rođenje djeteta, vrtić, kupnju školskog pribora, poticaja za studiranje i stručno usavršavanje, sve do pomoći prilikom rješavanja pitanja stanovanja, troškova energenata te pružanja njege starima i nemoćnima.
Drugu skupinu poticajnih mjera i olakšica čine odredbe vezane uz stvaranje preduvjeta za razvoj Gorskog kotara uz očuvanje njegove raznolikosti pa se tako predviđa ostvarivanje prava pri ubiranju šumskih plodova, prava prvenstva prilikom zakupa poljoprivrednog i šumskog zemljišta, novčanih poticaja za održavanje i obradu poljoprivrednih površina, prava prvenstva prilikom kupnje drvne sirovine, što kvalitetnijih mjera za gospodarstvenike koji djeluju u Gorskom kotaru itd.
Napokon, treću i posljednju skupinu predloženih odredbi koje bi olakšale život Goranima čine porezne i druge olakšice pod kojima se podrazumijeva povrat plaćenog poreza, uplata zakonom propisanih poreza u proračune JLS te oslobađanje plaćanja carinskih davanja.
Većina poticajnih mjera realizirana bi bila na način da bi u njihovom financiranju sudjelovala sredstva iz lokalnih te državnog proračuna, i to u različitim omjerima postotaka pa bi se tako, primjerice, pomoć za rješavanje pitanja stanovanja mogla realizirati kao pomoć pri kupnji stana, odnosno zemljišta namijenjenog gradnji objekta za stanovanje, ili pak kroz subvenciju troškova stanovanja pri čemu bi pola za svaki pojedini slučaj određenog iznosa osiguravala lokalna samouprava, a ostalu polovicu država, dok bi, primjerice, pri nabavi energenata država sudjelovala sa 75 posto sredstava, a JLS s 25 posto. Suprotan omjer predlaže se pri ostvarivanju prava prvenstva prilikom kupnje drvne sirovine, koje bi bilo dopušteno samo onima koji se profesionalno bave djelatnostima finalne obrade i prerade drveta i kojima bi nadležno ministarstvo pomagalo s 25 posto ukupne cijene, a ostatak bi osiguravao poduzetnik.
Zanimljiv je i dio vezan uz porezne i druge olakšice gdje se predlaže da se porez na dohodak i porez na dobit koji se ostvaruje na području lokalne samouprave uplaćuje u njen, a ne proračun države, a isto to činili bi i obrtnici koji se bave poljoprivredom, proizvodnjom ili prodajom proizvoda na prirodnoj bazi, kao i svi koji dohodak ostvaruju iz proračuna za zaposlenike u zdravstvenim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, sudstvu, policiji, državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Također, predlaže se da svi obrtnici, poduzetnici, ugostiteljsko-turistički djelatnici, trgovci, zanatlije, građevinari, poljoprivrednici te svi koji obavljaju samostalne djelatnosti budu u potpunosti oslobođeni plaćanja carine za kupnju opreme koja im služi za njihove djelatnosti, a prilikom otvaranja nove djelatnosti carinska davanja plaćaju u 50-postotnom iznosu. Posljednji članak prijedloga predviđa da svi koji žive na području Gorskog kotara budu u cijelosti oslobođeni svih trošarina na kupljena motorna vozila za osobne potrebe, a ta bi se olakšica mogla koristiti jednom u deset godina na jedno kupljeno motorno vozilo.
Sve navedeno samo su prijedlozi koje će tijekom sljedećih dvadesetak dana razmotriti i nadopuniti čelnici svih goranskih lokalnih samouprava. Tek tada počinje najteži dio posla, a to je pokušaj da se ovaj prijedlog i prihvati kao Zakon. Koliko je to u ovom trenutku moguće pokazat će vrijeme, ali ono što je sigurno je to da Gorani napokon imaju temelj i polazište od kojeg mogu kretati u borbu za svoje zakonom određeno bolje sutra. Bitno je napomenuti i to da prijedlog Zakona nema nikakvu stranačku notu i izrađen je na temelju pravne struke i stvarnog stanja pa se Gorani nadaju da će s tih polazišta biti i procjenjiva
Preuzeto iz Novog lista 17.09.2009. Marinko Krmpotić
BRZI LINKOVI