Delnice, 04. veljače 2013.

TRAŽE JEDNAKOST ZAŠTO SE GORSKOM KOTARU NE PRIZNAJE ONO ŠTO SE PRIZNAJE OTOCIMA

Goranski čelnici pismom traže opstanak dijalize

Neprihvatljiva je činjenica da HZZO ne prepoznaje vrijednost postupka dijalize, a pogotovo specifičnost područja s kojeg dolaze pacijenti kojima je dijaliza nužna za život, navodi se uz ostalo u pismu

DELNICE » Devetero čelnih ljudi goranskih općina i gradova na adrese Poliklinike za dijalizu Fresenius Medical Care, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Doma zdravlja PGŽ-a, obnašatelja dužnosti primorsko-goranskog župana dr. Vidoja Vujića te delničke ispostave Doma zdravlja Delnice poslali su pismo vezano uz problematiku (ne)rada Poliklinike za dijalizu u Delnicama. Cilj pisma je, piše u zaključku, sagledati sve aspekte ovog problema te predložiti rješenje kojim će biti zadovoljni pacijenti koji su državljani Republike Hrvatske, baš kao i svi ostali.
   

Troškovi prijevoza
»Potrebno je puno studioznije prići rješavanju ovog problema«, napominju goranski čelnici naglašavajući kako problem dijalize nije problem samo za tih 12 dijaliziranih i za goranske lokalne samouprave iz kojih dolaze, već je riječ o problemu koji treba biti briga svih institucija Republike Hrvatske.     
    »Možemo razumjeti da je broj korisnika jedine goranske poliklinike za dijalizu relativno mali, no neprihvatljiva je činjenica da HZZO ne prepoznaje vrijednost postupka dijalize, a pogotovo specifičnost područja s kojeg dolaze pacijenti kojima je dijaliza nužna za život. Neshvatljivo je da otoci imaju priznatu dvostruko višu cijenu postupka dijalize čime je pacijentima s otoka omogućena znatno veća sigurnost.«
    Govoreći o dosadašnjim bezuspješnim pokušajima rješavanja ovog problema goranski čelnici napominju kako je vlasnik poliklinike u Delnicama, njemačko poduzeće Fresenius Medical Care, u kontaktima s njima iznijelo tri moguća prijedloga nastavka rada: »Niti jedan od navedenih prijedloga nije detaljan i po nama ozbiljan za razmatranje jer nemamo stvaran uvid u mogućnost njihovog rješavanja. Solucija kojom se predlaže da lokalne samouprave Gorskoga kotara iz kojih dolaze pacijenti na dijalizu pomažu sufinancirati dijalizni centar u Delnicama nije ozbilijno prezentirana pa o njoj niti možemo raspravljati; nije predložen ključ sufinanciranja niti ukupan iznos sufinanciranja, a nije poznato ni koliko pacijenata dolazi iz koje sredine. Mišljenja smo da je prethodno trebalo razgovarati s Domom zdravlja PGŽ-a te vidjeti je li moguće donijeti neko zajedničko, prihvatljivo rješenje«, pišu goranski čelnici zamjerajući i na tome što nitko do sada nije naveo ni koliki su stvarni troškovi prijevoza pacijenata u smjeru Rijeke
   
Konkretizirati poziv

Iako je lijepo da su goranski načelnici napokon reagirali i iznjeli svoj stav, i dalje je dojam da je riječ o previše mlakoj reakciji koja samo konstatira problem, ali ne da nudi rješenje, već niti ne upućuje na put rješenja. Naime, čelnici itekako ispravno konstatiraju kako je odlukama HZZO-a po kojima se dijaliza dvostruko više plaća na otocima no u Gorskom kotaru, prema Goranima izvršena klasična diskriminacija čime su definitivno povrijeđena i njihova ustavna prava. Dobro je i pitanje o količini troškova prijevoza jer bi javno iznijeti oni vjerojatno pokazali sav besmisao odluke o tome da se dijaliza više ne obavlja u Delnicama, već da se, vjerojatno uz slične ukupne troškove, obavlja u Rijeci. No, ono što nedostaje je konkretan potez, točnije poziv na razgovor, dogovor, raspravu i traženje istih uvjeta kakve imaju i drugi. Zbog čega je to dijaliza na otoku dva puta vrijednija od dijalize u Gorskom kotaru? Bez konkretnih poziva na odgovore na ovakva pitanja ovo će pismo najvjerojatnije završiti u košu svih na čije je adrese poslano. A dijalizirani Gorani će i dalje putovati prema Rijeci. Dok budu mogli. Točnije dok ne umru. Nije valjda to »taktika« svih uključenih u ovu priču? Od HZZO-a nadalje...

Najizoliranije područje zimi
   
    »Vrijeme je da se prihvati činjenica kako je Gorski kotar u zimskim mjesecima zaista najizoliranije i najnepristupačnije područje u Hrvatskoj. Nedavno su prometni pravci prema Rijeci bili zatvoreni u potpunosti; autocesta A6 zbog bure, a promet državnom cestom D3 bio je prekinut zbog nesavjesnih vozača kamiona. Nažalost, takvi su slučajevi goranska svakodnevica«, konstatiraju čelnici dodajući kako ovim podacima treba dodati i činjenice da je udaljenost od Prezida do Rijeke 70 km, Begovog Razdolja do Rijeke 60 km, a od Lukovdola do Rijeke čak je 90 km. Iz tih sredina promet prema Rijeci odvija se često zavojitim planinskim cestama pa nije teško zamisliti što to znači za dijalizirane bolesnike.

(M.K.)