Delnice, 07. listopad 2012.

MORE I GORJE GORSKI KOTAR TURISTIČKI PREVIŠE KASKA ZA PRIMORSKIM DIJELOM ŽUPANIJE

Iskorak turističke suradnje mora i gorja postaje nužnost

Bez ozbiljnijeg uključivanja poduzetnika u turizam napredak nije moguć. No, pomak se ipak događa. S druge strane trebat će dodatni trud da agencije i Gorski kotar uvrste među izlete, kaže Gordana Medved

Krajem proteklog mjeseca navršila se puna godina dana rada novog sastava Koordinacije Turističkih zajednica Gorskoga kotara, tijela kojemu je zadatak tražiti načine i mogućnosti što kvalitetnijeg upravljanja destinacijom Gorski kotar, odnosno brinuti o tome da se uz promidžbu pojedinačnih lokalnih želja, promiče i zajednički goranski interes te nastoji zajednički istupati i što jače se povezivati s turizmom na području Hrvatskog primorja i otoka.
    Ta ideja zaživjela je još prije 16 godina pri osnivanju prvih turističkih zajednica Gorskoga kotara i TZ Primorsko-goranske županije i u tih 16 godina bilo je uspona i padova, ali je napredak vidljiv i to na raznim područjima. Sadašnji sastav Koordinacije s radom je počeo na inicijativu obnašatelja dužnosti primorsko-goranskog župana dr. Vidoja Vujića u rujnu prošle godine kada je odlučeno kako će se na čelu Koordinacije svakih šest mjeseci mijenjati voditelji i voditeljice TZ-a Gorskoga kotara.
   
    Prva predsjednica Koordinacije bila je Sanja Živanović, sada je to Ivana Đorđević, a za koordinatoricu svih aktivnosti u ožujku ove godine određena je mr. sc. Gordana Medved, ugledna turistička djelatnica koja itekako može pomoći u radu ovog tijela i razvoju turizma na goranskom području kojeg odlično poznaje, djelomično i stoga što je i sama podrijetlom Goranka, točnije Delničanka. Nakon šestomjesečne suradnje s predstavnicima goranskih TZ-a koordinatorica je zadovoljna, ponajprije stoga što se, ističe, radi u vrlo teškim uvjetima.
    – Frustrirajuće je raditi na potencijalima i ljepotom izuzetnom području, a znati da ne možeš puno bolje zbog uvjeta koji vladaju i zbog kojih je trenutačno nemoguće imati rezultate kakav ima primorski ili otočni dio Županije. Gorski kotar ima relativno nisku razina turističkog prometa što znači i nizak prihod koji onemogućava niz željenih aktivnosti. Bez ozbiljnijeg uključivanja poduzetnika u turizam napredak nije moguć.
    No, čini mi se da se taj pomak ipak događa jer broj onih koji se počinju baviti turizmom na goranskom području ipak raste. Kao primjer svakako treba istaći Zadrugu »Lujzijana« čiji su se članovi ujedinili i ostvarili spoj ponude vlastitih proizvoda vezavši ga uz različite, za Gorski kotar tipične sadržaje. Tu su i »Plodovi gorja«, sjajan projekt koji također koristi goranske specifičnosti kao turističku ponudu, a sve više raste i broj iznajmljivača smještaja. Svakako je bolje no što je bilo, ali još puno treba raditi. Kao dobar primjer daljnjih aktivnosti navela bih projekt Goranska biciklistička transverzala koji predstavlja način Goranima tako potrebnog ujedinjavanja i umreživanja tuirističke ponude. U taj su projekt uključene lokalne samouprave, turističke zajednice, Goranski sportski centar, TZ PGŽ i Hrvatska turistička zajednica, a interes pokazuju i hotelijeri, točnije delnički Hotel »Risnjak«. Ovakvo zajedništvo dobro je ne samo stoga što se tako lakše predstavljati tržištu, već si istodobno i jači kad nešto tražiš od institucija kakve su Županija, ministarstva, fondovi...
   

Dobri projekti
Dojam je da je baš to zajedništvo koje naglašavate ove godine donijelo Goranima, unatoč zaista teškim vremenima, nekoliko turistički vrlo atraktivnih proizvoda koji u bliskoj budućnosti mogu donositi korist goranskom turizmu, čak i šire.
    – Tako je. Svima je nama jasno da Gorski kotar nema sam dovoljno snage za veće projekte. No, ako se na goranskoj razini iskaže jedno zajedništvo, ako se ponude pravi projekti, onda je i pomoć vjerojatnija. Mislim da se baš zahvaljujući tome ove godine dogodilo otvaranje preuređene spilje Lokvarka, otvoren je u Brodu na Kupi Stalni postav šumarstva, lova i ribolova, jezerom Bajer u Fužinama zaplovio je prvi goranski turistički brodić »Sveti Anton«, a u Tršću je otvorena Staza predatora. Uz lokalne samouprave u ovim su projektima sudjelovali i Primorsko-goranska županija, neka ministarstva, Hrvatska vojska... Raspon sudionika, financijera i nositelja kod svih ovih projekata upućuje na to da treba surađivati i tražiti pomoć, pa će se onda ona i dogoditi.
    Uz to moraju se rađati i nuditi kvalitetni projekti i programi koji će turistima biti zanimljivi. Dobar primjer za to je podnevni ispraćaj stare godine u Fužinama. U početku je to bila ideja koja je možda djelovala i nestvarno, ali je zaživjela i pretvorile se u kvalitetan turistički sadržaj koji privlači ljude. Tako treba raditi i dalje, razmišljati, maštati, predlagati projekte i programe. I neki od njih vremenom će biti i realizirani te početi privlačiti turiste.
   
Izletnički turizam
Sve je to lijepo, ali uposleni u turističkim zajednicama često nisu zadovoljni podrškom koju im pružaju njihove lokalne samouprave. Naime, i najbolja ideja ništa ne znači ako nema podrške, pogotovo financijske. Svote koje za rad TZ-a izdvajaju neke od goranskih općina i gradova zaista su simbolične.
    – To je, na žalost, točno, ali je isto tako točno da ima i drugačijih primjera. Tamo gdje postoji simbioza lokalne samouprave, gospodarstva i TZ-a, tamo se događaju lijepe stvari. Negdje ta suradnja postoji, negdje je puno slabija. No, mislim da su i tu iskoraci vidljivi i vjerujem da će ta potpora lokalnih samouprava biti još bolja i veća, jer će i čelništva općina i gradova shvaćati da im turistička djelatnost donosi korist. I tu je, dakle, ključna riječ – suradnja!
    Iako je Gorski kotar prirodno zaleđe Rijeke i Kvarnera, turističke veze preslabe su i goranski turistički djelatnici mnogo su puta iskazali nezadovoljstvo činjenicom da nema dovoljno povezanosti Gorskog kotara i hotelijera s mora. Što tu učiniti? Kako povećati broj gostiju koji će bar jedan dan od svog višednevnog boravka na moru provesti na izletu u Gorski kotar?
    – Bezbroj smo puta to tražili, molili, kontaktirali... Činjenica je da to ide teško. To je dobra volja hotelijera i agencija. Individualni izletnički turizam nekako još ide, ali agencijski jako teško jer su u agencijama naviknuti na već tradicionalne ponude jednodnevnih izleta (Plitvice, Venecija...) i trebat će novi dodatni trud da bi se ponudili i goranski sadržaji, od NP »Risnjak« pa do jezera Bajer, Kamačnika...
    No, i tu je ovaj sastav Koordinacije učinio korak naprijed i kroz zajednički rad ponuđeno je šest različitih izleta koji obuhvaćaju cijelo goransko područje. Ta ponuda ide prema hotelijerima i agencijama Kvarnera i sada trebamo vidjeti hoće li biti odaziva i reakcije. Vjerujem da će napretka ipak biti.
   
Ulaganje u promidžbu

Čini mi se da u ovom slučaju nisu »krivi« samo primorski hotelijeri i agencije. Naime, promidžba Gorskog kotara, pa i kontinentalnog turizma u cijelosti, na državnoj je razini jako slaba. Mnogi smatraju da baš više i nema smisla promovirati Dubrovnik o kojem svi znaju sve i da bi dobro bilo predstavljati i ponudu kontinenta.
    – Slažem se s tvrdnjom da bi promocija kontinentalnog turizma trebala biti jača i šira, ali treba imati razumijevanja prema činjenici da se neposredno po osamostaljenju Hrvatske naglasak trebao staviti na ono što je ipak poznatije, a to je obala na kojoj je i Dubrovnik. Ipak, nekoliko posljednjih godina očigledno je znatno veće ulaganje u promidžbu kontinentalnog turizma, pa vjerujem da će ta priča dalje jačati. Naravno, uz sve to svakako i dalje treba od HTZ-a tražiti da što veću pažnju posvećuje promidžbi Gorskog kotara i kontinentalnog dijela Hrvatske. Također, suvremene tehnologije i Internet pružaju sve veće mogućnosti i treba ih koristiti, jer kroz njih i sami možemo puno učiniti na promociji svog kraja i privlačenju turista

KALENDAR DOGAĐANJA POSTAT ĆE TRADICIJA

    Koordinacija TZ-a Gorskoga kotara redovno se sastaje svakog mjeseca jednom, a u tijekom jednogodišnjeg rada brojne su aktivnosti bile usmjerene ka objedinjavanju ponude, zajedničkim istupima pri promocijama te suradnji sa svima koji mogu pripomoći razvoju turizma na goranskom području. Tako je, vidi se iz izvješća predsjednice Koordinacije Ivane Briški Đorđević, u proteklih godinu dana izrađen kalendar događanja što će postati tradicija kako bi se znalo kada i gdje se održavaju priredbe. Osmišljeno je šest jednodnevnih izleta koji obuhvaćaju cjelokupno područje Gorskog kotara, napravljen je reprint obnovljenog vodiča »Gorski kotar« na hrvatskom i engleskom jeziku (14.000 primjeraka od čega 10.500 na hrvatskom te ostatak na engleskom jeziku), održane su zajedničke priredbe Sanjkaški kup Gorskoga kotara, Festival aktivnog odmora Montana, Plodovi gorja te Ljeto na Lujzijani i Karolini.
    Također, kandidirano je nekoliko zajedničkih projekata kod Ministarstva turizma i HTZ-a, a potporu su dobili Ljeto na Lujzijani i Karolini, Gorski kotar na internetu, Goranska biciklistička transverzala te Gorski kotar na turističko-promotivnoj mreži Photonet. U tijeku je priprema materijala za katalog smještaja i atrakcija Gorskoga kotara te priprema nastupa na sajmu lova i ribolova u Varaždinu.

SANJKALIŠTA UMJESTO SKIJALIŠTA

    Sve veći broj turizmu okrenutih Gorana shvaća kako baš i nema smisla ulagati u skijališta koja su preskupa, ali bi sanjkališta mogla biti pun pogodak. Štoviše, čuli su se i zanimljivi prijedlozi vezani uz ideju da svaka goranska općina ili grad izgradi i uredi svoje sanjkalište. Da li se na sastancima Koordinacije raspravljalo i o tome?
    – Svakako. Ne samo da se raspravljalo već je prošle zime zaživio projekt Sanjkaški kup Gorskoga kotara koji je održan u nekoliko naselja. Uz to napravljen je i nacrt projekta Sanjkališta Gorskoga kotara i Koordinacija će ga kroz jednu od TZ-a Gorskog kotara kandidirati za sredstva kod nadležnih institucija. To je početak u koji će se, vjerujem, uključiti i Primorsko-goranska županija, tim više što je to turistički proizvod koji je relativno jednostavan, ima široku publiku, rekreacijsko-zabavnog je tipa i sigurno će privlačiti pažnju, rekla je mr. sc Medved.

 

(M.K.)