Delnice, 08. ožujak 2012.

KULTURNI DOGAĐAJ PAR EXCELLENCE PREDSTAVLJANJE PRVOG IZDANJA BIBLIOTEKE »ZAVIČAJ«

Gorski kotar dobio knjigu enciklopedijske vrijednosti

U Delnicama predstavljena knjiga »Geografija gorske Hrvatske« prof. dr. Radovana Pavića, jednog od ponajboljih južnoslavenskih geografa i geopolitičara 20. stoljeća

DELNICE Vrlo je vjerojatno – a budućnost će to pokazati – da su sudionici predstavljanja knjige »Geografija gorske Hrvatske« autora Radovana Pavića održanog u restoranu delničke kavane »Centar«, nazočili za goransku kulturu povijesnom događaju. Naime, predstavljanje knjige jednog od ponajboljih južnoslavenskih geografa i geopolitičara 20. stoljeća, bila je i svojevrsna promocija novopokrenute Biblioteke »Zavičaj« koja bi, po zamisli njenog pokretača Zdenka Mancea, u razdoblju do 2020. godine trebala rezultirati sa 16 knjiga kroz koje će biti obrađen niz različitih tema (kultura, povijest, privreda...) vezanih uz područje Gorskog kotara. Odabir Pavića kao autora prve knjige buduće »Goraniane« nije slučajan, kako zbog činjenice da je riječ o jednom od najjačih goranskih intelektualaca, tako i stoga što Gorski kotar do sada nije imao ovako kvalitetnu, detaljnu i sveobuhvatnu knjigu o geografiji.
   

Doktorska disertacija
Nažalost, zbog poodmakle životne dobi predstavljanju nije nazočio autor, a knjigu je predstavio njen urednik prof. dr. Rade Knežević, istaknuvši kako je baš zbog velike ljubavi prema Gorskom kotaru Radovan Pavić pozitivno odgovorio na prijedlog Zdenka Mancea vezan uz tiskanje ove knjige koja je, u stvari, Pavićeva doktorska disertacija napisana još 1978. godine. »Knjiga je nastala prije svega na obimnom terenskom radu, istraživanju kakvo je danas rijetko, a uz to Pavić se služio brojnim arhivskim zapisima o geografiji Gorskog kotara, i to ne samo onim iz bivše države, već i iz Austrije i Mađarske. Što se tiče fonda znanja i podataka, nedvojbeno je da ova knjiga ima enciklopedijsku vrijednost pa je stoga i vrlo zahtjevna za čitanje. Gledano u cjelini, još niti jedan drugi autor nije tako sveobuhvatno, detaljno i kvalitetno progovorio o Gorskom kotaru i Ogulinsko-plaščansko-submontalnoj udolini, a posebno dobro obrađeno je područje toponimije što je po mnogočemu i središnji dio knjige«, rekao je dr. Knežević, naglasivši kako tako obrađenu toponimiju nema niti jedan drugi kraj u Hrvatskoj. U 2012. još dvije knjige

U odnosu na Pavićevu doktorsku disertaciju iz 1978. godine, tekst koji je objavljen u knjizi »Geografija gorske Hrvatske« promijenjen je za svega oko tri posto, i to podacima vezanim uz prometnu infrastrukturu, napomenuo je dr. Knežević koji je u svom izlaganju oslikao i osebujan asketski i isposnički život Radovana Pavića usmjeren ponajprije na znanost: »Nedvojbeno je da Radovan Pavić ulazi u znanstvenu intelektualnu elitu Hrvatske, međunarodno je priznat i poznat te vrlo često citiran u stranim znanstvenim časopisima«, zaključio je dr. Knežević.
    Vrlo kratko nazočnima se obratio i mr. Zdenko Mance zahvalivši svima koji su sudjelovali u izradi prve knjige Biblioteke »Zavičaj«, pogotovo Branku Leniću zaduženom za likovno i grafičko oblikovanje, Jagodi Rendić koja je obavila lekturu i korekturu te uredniku dr. Radi Kneževiću. U završnoj riječi mr. Mance najavio je i dvije sljedeće knjige Biblioteke »Zavičaj« koje bi promociju trebale doživjeti već ove godine: – Do ljeta bi se trebala pojaviti knjiga »Sakralna baština Gorskoga kotara« autora Gorana Moravčeka, a na jesen monografija o goranskom slikaru Grgi Marijanoviću iz pera Branke Arh – najavio je mr. Mance.

Trinaest puta veći od Lihtenštajna

Prof. dr. Rade Knežević predstavljanje knjige upotpunio je nizom zanimljivih podataka o Gorskom kotaru pa se tako moglo čuti kako je pojam Gorski kotar prvi put upotrebljen 7. studenog 1778. godine u dokumentima Marije Terezije, a u literaturi se, po njegovim istraživanjima, prvi put spominje 1880. godine. S 311.272 četvornih kilometara, Gorski kotar i nije tako mali – dvadeset je puta manji od Švicarske te 13 puta veći od Lihtenštajna, napomenuo je dr. Knežević, ne propustivši se osvrnuti i na one manje lijepe brojke vezane uz sve teže demografsko stanje. Tako je, primjerice, 1867. godine u Gorskom kotaru živjelo oko 55.000 ljudi, a po posljednjem ih je popisu tek 22.959. Dakle, u manje od stoljeće i pol broj Gorana smanjen je više no upola.

(M. K.)