Delnice, 01. ožujak 2012.

DOĐE LI DO PRESTANKA VAŽENJA ZAKONA O BRDSKO-PLANINSKOM PODRUČJU, GORSKI KOTAR DOŽIVJET ĆE FINANCIJSKI UDAR RAVAN NAJTEŽOJ ELEMENTARNOJ NEPOGODI

Za općine to znači – ključ u bravu

Sve što Goranima treba je da u znatno većoj mjeri imaju naknadu za korištenje svojih bogatstava, ponajprije šume i vode. Naknade za to u EU su normalna stvar pa se Gorani nadaju da čim uđu u EU to će moći tražiti, a država bi to dopustila. No, uz sve to nužna je potpora i Primorsko-goranske županije pa će se što prije obratiti županu Vujiću i problem dignuti na državnu razinu

Dođe li početkom sljedeće godine do prestanka važenja Zakona o brdsko-planinskom području, Gorski kotar doživjet će financijski udar ravan najtežoj elementarnoj nepogodi! Naime, gradski i općinski proračuni nakon prestanka važenja ovog zakonskog akta postat će siromašniji za 25 do 30 posto u odnosu na sadašnje ionako teško stanje! Evo što to konkretno znači za svaku goransku lokalnu samoupravu i kako na najavu nestanka »brdskog« zakona reagiraju goranski čelnici.
    Delnice, najveći goranski gradić, izgubit će u odnosu na sadašnji proračun između 3 i 4 milijuna kuna što je, ističe delnički gradonačelnik Marijan Pleše, puno: »Izvorni prihodi bit će nam manji za 20 do 25 posto što će biti novi teški udar. Naime, i inače nam izvorni prihodi padaju i, primjerice u odnosu na 2009. godinu manji su za 4-5 milijuna kuna, a prestane li važiti »brdski« zakon, ti će se gubici udvostručiti. Treba reći i to da će uz lokalne samouprave gubitak ovog Zakona osjetiti i svi uposleni koji još samo ovu godinu imaju pravo povrata na porez pa je jasno da će 2013. godina, ako ne dođe do neke bitnije promjene, biti znatno teža od sadašnjeg stanja koje je već sada vrlo teško«, govori Pleše dodajući kako se priča da će taj negativan udar na proračune lokalnih samouprava sanirati Ministarstvo regionalnog razvoja: »Bit će dobro ako tako bude. No, s obzirom na sve restrikcije koje se provode i najavljuju, strah me je da bi i to mogla ostati samo pusta obećanja. Jedino pravo rješenje je donošenje Zakona o Gorskom kotaru. No, za to, čini mi se, nema razumijevanja«, rekao je Pleše.
   

Težak udarac
I Vrbovsko će, rekao nam je predsjednik Gradskog vijeća Vrbovsko Dražen Mufić, doživjeti iznimno težak udarac: »Do sada je 90 posto poreznih prihoda ostajalo lokalnim samoupravama koje su se nalazile na području za koje je važio Zakon o brdsko-planinskom području. Dođe li do ukidanja tog zakona te povratka na stari način raspodjele poreza, a on je značio da lokalnoj samoupravi ostaje svega 55 posto poreznih prihoda, to će značiti da će svaka lokalna brdska samouprava izgubiti 35 posto od dosadašnjih poreznih primanja. Budući da je Grad Vrbovsko od tih poreza na dohodak ostvarivao 10 milijuna kuna, jasno je da će nam prihodi pasti za oko 3,5 milijuna kuna što je za nas iznimno puno, pogotovo ako toj brojci dodamo i gubitak od pola milijuna kuna poreza na dohodak jer to znači da ćemo u 2013. godinu ući s čak 4 milijuna kuna manje i strah me da s proračunom od 12-13 milijuna kuna, ili još manjim, jednostavno nećemo moći funkcionirati kao lokalna samouprava.
    Jasno mi je da Europa pomoć pojedinim područjima temelji na stupnju razvijenosti sadašnjih županija. No, nejasno je što činiti baš u slučaju Gorskoga kotara koji je sam nerazvijen, a nalazi se u vrlo razvijenoj županiji. Znači, to bi trebala početi rješavati baš sama županija, ili bi pak Sabor i Vlada RH trebali donijeti neke odluke i odredbe kojima će pomoći krajevima poput Gorskoga kotara. Mislim da se o tome već sada mora početi pričati kako bismo rješenja našli već u tijeku ove godine, a ne čekati krajnji trenutak kada više ništa nećemo moći učiniti. Nužno je što prije naći nadomjestak za tu količinu novca. U suprotnom ćemo biti u iznimno teškoj situaciji«, smatra Mufić. Postoje rješenja
Istog je stava i gradonačelnik Čabra Željko Erent koji napominje kako njihov proračun bilježi značajan pad već dvije godine za redom: »Ove godine proračun nam je manji za 15 posto u odnosu na prošlu godinu, a prošle je bio 10 posto manji od prethodne. Dođe li do ukidanja »brdskog« zakona, bit će još za 30 posto manji i kretati se oko svote od 8 milijuna kuna! Što s tim možemo napraviti ako znamo da se Grad Čabar rasprostire na 285 kvadratnih kilometara te da imamo 170 kilometara cesta i isto toliko cijevi vodovoda, kanalizacije... i o svemu tome treba voditi brigu! Kako?! Zaista ne znam kako ćemo dalje ako se ne nađu neka zamjenska sredstva. Rješenje mora postojati. Nije točno kako neki tvrde da Europa neće dopustiti pomoć. I u Europi ima ovakvih primjera nerazvijenog područja unutar razvijene cjeline i siguran sam da postoje rješenja – rekao je Erent.
    Tako govore čelnici tri goranska grada, a Dragutin Crnković, načelnik Općine Brod Moravice, najmanje goranske lokalne samouprave kojoj je na čelu već četvrti mandat, priznaje da u cijelom tom razdoblju sada prvi put nije optimist: »Proračun će nam pasti na oko 2,6 milijuna kuna i zbilja ne znam hoće li općina uopće moći opstati. A da zaslužujemo opstanak vidi se po svemu što smo od osamostaljenja napravili i čega ne bi bilo da Brod Moravice nisu imale svoju općinu. Strah me da se vraćamo na one najteže proračunske trenutke iz 1998. godine. Spasiti nas može samo opstanak tog zakona ili jaka decentralizacija. No od te najavljivane decentralizacije ne vidim ni d...«, rekao je Crnković.
    Anton Mihelčić, načelnik Općine Lokve smatra da je riječ o iznimno velikom problemu koji Gorani moraju što prije i što jače početi predstavljati javnosti: »Mislim da bi koordinacija goranskih načelnika i gradonačelnika morala zauzeti jasan stav i službeno početi tražiti reakciju u ime cijelog ovog kraja. Vjerujem da rješenja postoje i to takva koja ne bi opteretila državu novim davanjima. Naime, sve što nama Goranima treba je da u znatno većoj mjeri no do sada imamo naknadu za korištenje naših bogatstava, ponajprije šume i vode.
   
Viša razina
Naknade za to u EU su normalna stvar pa se nadam da ćemo čim uđemo u EU to moći tražiti i mi. A država bi nam, budući da se tako radi u Europi, to trebala i dopustiti. Jer, ako se ne pronađe zamjena za sredstva koja više nećemo dobivati temeljem Zakona o brdsko-planinskom području, onda će zaista biti jako teško i našim lokalnim samoupravama i ljudima koji u njima žive«, smatra Mihelčić. 
    Sličan stav zastupa i načelnik Općine Skrad Damir Grgurić po čijem mišljenju je to što goranske i ostale »brdske« lokalne samouprave dobivaju od ovog zakona samo po sebi i nije puno: »No, ako nam i to ukinu, onda će stanje biti još teže. Za nas gubitak prihoda s osnova »brdskog« zakona znači 500 do 600.000 kuna manje. To je novac s kojim, primjerice, u potpunosti rješavamo rad vrtića i niz drugih pojedinosti. Nova Vlada RH mora propisati neke mjere kojima će nas zaštiti jer će u suprotnom ovdje biti jako teško opstati. Uz to mislim da se i sami moramo trgnuti te osmisliti mogućnosti izlaza, a kroz aktivnost koordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika, kao i goranskog saborskog zastupnika i našeg kolege Željka Mirkovića, nužno je problem dići na višu razinu. Možda bi najbolje bilo predstavnike Vlade RH pozvati u Gorski kotar da se osobno uvjere u to što će gubitak ovog zakona značiti za ovo područje«, rekao je Damir Grgurić.
    Gubitak zakona teško pada svima, čak i onima koji su u goranskim okvirima razvijeniji poput Općine Ravna Gora čiji načelnik Anđelko Florijan ističe kako će primjena ove odluke bez adekvatnog nadomjestka izgubljenih sredstava za neke općine značiti i ključ u bravu, jer jednostavno neće imati novaca za funkcioniranje: »Loše je već i to što tri godine za redom dobivamo sve manje sredstava od »brdskog« zakona, a ako ga u potpunosti ukinu, udarac će biti iznimno jak. Za nas će značiti oko 2 milijuna kuna proračuna manje, odnosno gubitak od 20 posto dosadašnjeg proračuna. Osobno smatram da ideja o Zakonu o Gorskom kotaru nije loša i ako postoji mogućnost treba se za to boriti i staviti nas u isti rang s otocima koji imaju svoj zakon. No, uz nas nužno je da nam potporu u nastojanjima pruži i Primorsko-goranska županija pa se što prije treba obratiti županu Vujiću i naš problem dignuti na državnu razinu«, smatra Florijan.

. (M. K.)