Delnice, 06. veljače 2012.

ROBERT ABRAMOVIĆ, DIREKTOR UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICA DELNICE, O IZNIMNO USPJEŠNOJ POSLOVNOJ GODINI

Šumari jači od krize i recesije

Tržište je funkcioniralo vrlo dobro i mi smo stalno imali potražnju za našim proizvodima, služilo nas je i vrijeme koje je sjekačima omogućilo rad i tijekom zime pa smo proizveli 477.000 kubika drvnih sortimenata, što je više nego prethodnih godina

Prošle je godine Uprava šuma podružnica Delnice obilježila lijepih i značajnih 50 godina od osnutka Šumskog gospodarstva, a tu pažnje vrijednu polustoljetnu obljetnicu upotpunili su odlični poslovni rezultati, govori nam direktor UŠP Delnice, dipl. ing. Robert Abramović, ističući kako su ovi zavidni rezultati posljedica djelovanja nekoliko različitih čimbenika: »Prije svega, usprkos očiglednoj krizi i recesiji, tržište je prošle godine funkcioniralo vrlo dobro i mi smo konstantno imali potražnju za našim proizvodima. Uz to, služilo nas je i vrijeme koje je sjekačima omogućilo rad i tijekom zimskih mjeseci pa smo zbog toga, kao i stalnih narudžbi, posjekli više od godišnjeg plana. Točnije, proizveli smo 477. 000 kubika drvnih sortimenata, što je u odnosu na prethodne godine nešto više jer smo obično proizvodili od 410 do 430. 000 kubika godišnje. No, ta pojačana sječa u okviru je zakonskih mogućnosti i prirasta, točnije iznosi 90 posto od prirasta što znači da nismo ugrozili supstancu šuma kojima gospodarimo.
    Posebno moram naglasiti činjenicu da ovi odlični poslovni rezultati nisu posljedica samo te pojačane sječe. Naime, nizom postupaka štednje smanjili smo troškove proizvodnje po kubiku drvne mase i to čak do 20 kuna, a kad se svemu tome doda i činjenica da smo, za razliku od znatnijeg dijela Hrvatske, uglavnom imali kupce koji su na vrijeme plaćali isporučenu robu, onda je jasno da su rezultati ovako dobri, što nas opravdano čini zadovoljnima i ponosnima.
   

Biološka obnova
Također je važno istaknuti da odličan poslovni završetak godine nije posljedica odustajanja ili neizvršavanja nekih od planiranih poslova. Primjerice, mi smo i dalje nastavili investirati te uložili oko 18 milijuna kuna u različite planirane aktivnosti – uređenje upravne zgrade u Delnicama, kupnju tri traktora, pedesetak motornih pila i hidrauličnog čekića, nabavu informatičke opreme, točnije terenska računala, uređenje lugarnice na lovištu u Klani. Nadalje, u radove biološke obnove šuma uložili smo oko 15 milijuna kuna, pri čemu smo na 23 hektara pripremili terena za sadnju, samu sadnju i popunjavanje sjetve realizirali na 29 hektara, njegu na 386 hektara, a čišćenje sastojina na 390 hektara. Takvih ulaganja, koje su trošak u našem poslovanju, bilo je još puno, ali ni od čega planiranog nismo odustali pa su i zbog toga naši rezultati još značajniji, a posebno nam je drago što smo zahvaljujući tom pojačanom obimu sječe zaposlili na neodređeno vrijeme šest novih sjekača, odnosno tijekom ljeta priliku za zaradu dali pedesetorici sezonskih radnika.
    Koliki je bio ukupni promet i tko su bili kupci?
    »Prodali smo više od 490. 000 kubika drvnih sortimenata i s te osnove ostvarili prihode od 150 milijuna kuna. Gotovo sve, dakle najveći dio, plasiran je domaćim kupcima i to uz smanjenje cijene koje je pred nekoliko godina, težeći zaštiti drvoprerađivaštva, postavila država. Ako tome dodamo i činjenicu da rabati prema drvnoj industriji sudjeluju s 3,5 milijuna kuna te da su neki aspekti krize ipak utjecali na naš rad, onda je jasno da smo u nimalo jednostavnim uvjetima ostvarili odlične rezultate. Naravno, zahvaljujući i tome sve svoje obveze redovno smo ostvarivali te bili potpuno likvidni, čime smo pomogli i svima koji s nama surađuju, a zahvaljujući ovako dobrom poslovanju lokalne samouprave s područja na kojem djelujemo, dobit će kroz šumski doprinos milijun kuna više no prošle godine.
   
U vrhu Europe
Poslovna je godina najuspješnija u povijesti, delnička podružnica u vrhu je hrvatskog šumarstva, ali je tijekom prošle godine ipak bilo poprilično bure i optužbi vezanih uz šumarstvo. Kako to tumačite?
    »Tih je napada bilo na području cijele Hrvatske. Zanimljivo je da se ti napadi na šumarstvo, šumarsku struku i Hrvatske šume javljaju periodično i to uglavnom iz nešumarskih krugova koji ne shvaćaju bit i opseg gospodarenja šumama. Ni ranije, a ni prošle godine, na to nismo željeli odgovarati, a sve te tvrdnje, između ostalog, demantiraju i naši prošlogodišnji poslovni rezultati, kako unutar tvrtke, tako i u odnosima s drugim poslovnim subjektima i lokalnom samoupravom.
    Je li se ovako dobro poslovanje Hrvatskih šuma osjetilo i u drvoprerađivačkom sektoru koji je sudbinski vezan uz šumarstvo?
    »Mi smo državna firma i naša je politika okrenuta razvoju hrvatske drvne industrije, često i na našu štetu. Primjerice, zahvaljujući cijenama na stranim tržištima, mi bismo mogli zarađivati čak i na čistom ogrjevnom drvu, a kamo li na drugim sortimentima. No, pomoć hrvatskom drvoprerađivaštvu je naša obveza, a ono što uvijek naglašavamo je kako se cijeli taj sektor u što većoj mjeri mora okretati finalnoj proizvodnji jer u tom obliku proizvodnje sirovina dobiva na vrijednosti i do sedam puta pa je to najisplativije. No, moramo reći i to da potrebe drvoprerađivača s našeg područja za 2012. godinu premašuju naše mogućnosti sječe za oko 40 do 50.000 kubika pa je već sada jasno da će biti potrebno dovoziti sirovinu iz drugih područja.
    Koliko ste zadovoljni realizacijom plana na području lovstva?
    »Vrlo smo zadovoljni i tim segmentom naše djelatnosti. Štoviše, ne samo da smo realizirali sve planove, već smo niz godina po gospodarenju i zaštiti životinja u vrhu Europe. Kroz višegodišnje aktivnosti uspjeli smo, za razliku od mnogih dijelova Europe, očuvati tri najveće europske životinje – medvjeda, vuka i risa. Upravo stoga ne raduju nas neke najave vezane uz promjene jer smatramo da smo i znanjem i tradicijom iznad europskog prosjeka pa ne želimo da dolaze i nameću nam pravila poput, primjerice, najava kako medvjed više ne bi bio životinja kojim bi se gospodarilo na tom području.
   
Nije prepoznato

Jesu li provedene akcije vezane uz ekologiju i zaštitu?
    »To ne samo da je naša obveza određena zakonom, već i logičan način ponašanja prema šumi čije blago koristimo. Konstantno pratimo cjelokupno stanje, surađujemo s Institutom za šumarstvo i Šumarskim fakultetom, radili smo na zaštiti šuma od požara, surađivali s Javnom ustanovom »Priroda« na uređenju i očuvanju zaštićenih područja, pripomogli osmišljavanje šumarskog dijela budućeg stalnog muzejskog postava šumarstva, lova i ribolova u Brodu na Kupi, pomagali koliko smo mogli udrugama s našeg područja, surađivali sa školama i vrtićima. Drugim riječima, radili smo mnogo više od onoga što se obično o šumarima smatra, a to je da samo sjeku šumu i kamionima je izvoze. Nažalost, to nije uvijek u dovoljnoj mjeri prepoznato.
    Mislite li pritom na kritike upućivane zbog uništavanja i neodržavanja cesta?
    »Djelomično i na to. Za održavanje cesta u šumi mi smo prošle godine izdvojili tri milijuna kuna, pri čemu je bitno reći da te ceste ne služe samo nama za šumske radove, već često koriste i mjesnom stanovništvu, vežu pojedine zaseoke i omogućavaju komunikaciju koje inače ne bi bilo. U suradnji s nekim lokalnim samoupravama (Brod Moravice, Čabar, Delnice) radili smo na sanaciji nekih od tih prometnica, a tako će biti i ubuduće, pri čemu nas ne raduje kad nas krizitiraju jer radimo u okviru svojih mogućnosti i, naglašavam, na svojim a ne javnim cestama, rekao je Abramović, zaključivši kako ga raduje što je i ova godina počela vremenskim prilikama koje omogućavaju rad i tijekom zime pa se nadaju nastavku dobrih poslovnih rezultata

PRODAJA

Što kažete na ideje o prodaji »Hrvatskih šuma«?
»Jasan je stav struke, posebno Hrvatskog šumarskog društva, da bilo kakva prodaja ili davanje u koncesiju ne može biti dobro ni za Hrvatsku, ni za kraj koji bi to doživio. Takvim postupkom izgubio bi se kontinuitet razvoja šumarstva, ali i drvoprerađivačkog domaćeg sektora. Prodaja bi odgovarala prvenstveno stranim drvnim tvrtkama i ne bi bila u skladu s politikom zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta što je, vjerujem, imperativ vladine politike, smatra Abramović

TURIZAM

Već nekoliko godina govori se o stvaranju tvrtke kćeri koja će se u okviru Hrvatskih šuma baviti turizmom. Kakvo je tu stanje?
»Od 1. siječnja turistička ponuda UŠP Delnice objedinjena je u Radnoj jedinici Turizam i ugostiteljstvo, u okviru koje će djelovati Lovački dom Delnice, Zeleni vir u Skradu, Kamačnik u Vrbovskom te Golubinjak u Lokvama. Ostali naši objekti  nisu profitabilni pa smo ih spremni iznajmiti ili prodati ukoliko se pojavi kvalitetan kupac ili koncesionar, odnosno iznajmljivač. Cilj nam je u većoj mjeri ovom dijelu naše djelatnosti osigurati stručnost vezanu uz turizam i ugostiteljstvo.

BIATLON

Kako teku pripreme za veliki sportsko-turistički događaj, Svjetsko prvenstvo šumara u skijanju i biatlonu kojemu je Hrvatska, odnosno Gorski kotar, domaćin 2013. godine?
»Sama natjecanja bit će održana na Vrbovskoj poljani, a najveći dio ostalih zbivanja odvijat će se u Delnicama. Da bismo se što bolje pripremili, uredit ćemo infrastrukturu do Vrbovske poljane pa smo već krenuli u proširenje ceste do te lokacije, pobrinut ćemo se i za uređenje parkirališnog prostora, kao i za struju i vodu ako to bude moguće. Na samom mjestu natjecanja bit će postavljen veliki šator u kojem će se odvijati niz  aktivnosti kroz koje će biti predstavljen Gorski kotar. Sportsku infrastrukturu potom planiramo dati Hrvatskom skijaškom savezu i Hrvatskom biatlonskom savezu, a prometnice ćemo, naravno, koristiti za svoj redovan posao, rekao je Abramović.

 

Marinko Krmpotić