Delnice 02. svibanj 2010.

Kruške i jabuke jače od državnih granica

                                                                     
Bez posebne pompe, polako ali uspješno, prošle je godine na području slovensko-hrvatske granice uz gornji tok rijeke Kupe počeo zajednički hrvatsko-slovenski projekt vezan uz razvoj voćarstva i financiran sredstvima iz EU fondova. Riječ je o projektu »Od vijeglavke do soka«, a predlagač projekta – Regijski park Kozjansko – nazivom je želio pozornost skrenuti na suživot s prirodom uobičajen za ljude ovoga područja. Naime, vijeglavka je slovenski naziv za pticu koja se najčešće može vidjeti po voćnjacima ovoga kraja, a spajanjem nje i soka, proizvoda koji nastaje u voćnjacima ovoga kraja, željelo se istaknuti tu stoljetnu vezu prirode i ljudi koji žive uz obje obale Kupe u njenom gornjem toku.
    Upravo to, daljnji suživot s prirodom kroz korištenje njenih darova te pojačanu brigu za njenom zaštitom, temeljni su ciljevi projekta koji je uspješno zaživio baš zbog stoljetne povezanosti ljudi s okolinom u kojoj žive. Svijest o toj vezi postoji već jako dugo pa je tako, primjerice, još Marija Terezija motivirala stanovništvo ovoga kraja, pogotovo ono koje je živjelo uz glavne prometnice, na sadnju voćaka uz ceste kako bi putnici imali dovoljno hrane. Krajem 18. stoljeća pokušala je ubrzati razvoj voćarstva tako da je mladoženjama - poljoprivrednicima zapovijedila da uz ženidbu posade voćke. Skoro sto godina kasnije u »Gospodarskim novicama« objavljenim u Ljubljani 1856. godine piše kako je iz središta Monarhije prema »Vojnoj Granici« izdana »viša zapovijed kompanijama da ubuduće ne smiju izdavati vjenčani list dok mladoženja i nevjesta nisu za to određenoj komisiji dokazali da su posadili propisani broj cijepljenih voćaka. U više pokrajina, a i kod nas, to je već star, lijep i koristan običaj...«, pišu »Gospodarske novice« sredinom 19. stoljeća.
   

Zasađen drvored krušaka
Zbog takvog nasljeđa ideju o obnovi starih zapuštenih voćnjaka nije bilo odviše teško ponuditi javnosti, a u Kozjanskom se parku već duže od deset godina nastoji očuvati stare sorte. Prvi je korak bio nacionalni projekt pokrenut 1998. godine pod nazivom »Revitalizacija travnačkih voćnjaka i sadnih vrtova Slovenije«. Kozjanski se park u taj projekt uključio 1999. godine organiziranjem radionica vezanih uz pečenje rakije, rezidbu voćaka, način cijepljenja i precjepljivanja voćnjaka te godišnjeg rada u voćnjacima, a već 2000. godine osnovano je Društvo Kozjanske jabuke kroz čiju se djelatnost lakše moglo doći do sredstava potrebnih za rad i daljnji razvoj temeljne ideje obnove voćarstva. Upravo zahvaljujući toj udruzi te konstantnom radu sve većeg broja voćara i stručnjaka, sredinom ovog desetljeća slovenski su se voćari uključili u EU projekt Hrvatske, Slovenije i Mađarske nazvan »Travnjački voćnjaci s visokostablašicama kao element biološke raznolikosti i estetske vrijednosti krajobraza«, a prošle je godine taj projekt nadopunjen i proširen slovensko-hrvatskim projektom »Od vijeglavke do soka«
    Već kroz prvi spomenuti projekt kupljeno je 3,9 hektara poljoprivrednog zemljišta za podizanje rasadnika i matičnog voćnjaka, a zasađen je i drvored krušaka između Bistrice na Sutli i Kumrovca. Drugi je projekt vezan uz tradicionalno dobru suradnju Slovenaca i Hrvata koji žive uz gornji tok rijeke Kupe. Nositelj ovog projekta je Regijski park Kozjansko, a partneri su Javni zavod Park Kolpa sa slovenske, odnosno Nacionalni parik Risnjak s hrvatske strane. Glavni su ciljevi prijenos znanja i razmjena prakse radi aktiviranja, odnosno širenja djelatnosti te poticanje razvoja i zaštite okoliša u zaštićenim područjima. Da bi se to realiziralo napravljena je i zajednička strategija dugoročnog upravljanja travnatim voćnjacima, krenulo se u revitalizaciju voćnjaka i sađenje što većeg broja visokostablašica te ostale razne oblike edukacije i motivacije za bavljenje voćarstvom žitelja s obje strane Kupe. Jedan od ciljeva projekta svakako će biti i povezivanje partnera s obje strane granice u nastojanjima očuvanja travnatih voćnjaka visokostablašica kao visokovrijednih staništa te njihove promocije za razvoj u ruralnim krajevima.
    Projekt je pokrenut prošle godine, a ovog proljeća prva konkretna akcija bila je podjela sadnica prvašićima goranskih osnovnih škola u Brodu na Kupi, Brod Moravicama, Crnom Lugu, Čabru i Skradu. Voditelj projekta s hrvatske strane je Miljenko Gašparac koji nam je, govoreći o predstojećim aktivnostima, rekao:
   
Različite radionice

– U osnovi projekt ide u dva smjera – teorijskom i praktičnom. Na području teorije izrađujemo dokument koji će ponuditi način na koji treba upravljati voćnjacima u ovom dijelu hrvatsko-slovenske granice, a također se radi i na dokumentu koji će sve uključene u projekt uputiti u to kako napraviti certifikaciju proizvoda koje žele plasirati na tržište a stvoreni su u tim voćnjacima – sok, rakija, pekmezi, džemovi, suho voće... veliku prednost mi na hrvatskoj strani imamo u tome što su Slovenci napravili već puno toga pa ćemo se mi služiti njihovim iskustvima i lakše prijeći zadani put te stvoriti dokument koji će biti usklađen s EU pravilima.
    Kad je o terenskom poslu riječ, tu je niz zadataka – podjela sadnica najmlađima te različite radionice kojima ćemo pomoći ljudima koji se žele baviti voćarstvom. Primjerice, napravit ćemo radionicu vezanu uz obnovu starih voćnjaka kako bismo motivirali ljude koji na svojim imanjima imaju stare voćnjake da ih obnove, onim pojedincima na našem području koji su se već počeli baviti voćarstvom u okviru ovog projekta omogućit ćemo posjet Kozjanskom parku i tamnošnjim voćarima te tamo organizirati radionicu kako bi se na licu mjesta upoznali s postupcima i saznanjima koji će im pomoći u bavljenju voćarstvom. Poseban posao vezan je uz stvaranje tzv. kolekcijskog nasada u mjestašcu Razloge gdje želimo zasaditi i predstaviti tradicionalne sorte voćaka gornjeg dijela rijeke Kupe. Napravit ćemo i digitalnu bazu podataka o toj temi koju ćemo predati Centru za brdsko-planinsku poljoprivredu u Staroj Sušici, kojemu će biti najkorisniji i koji će ga potom moći nuditi svima koji budu zainteresirani«, rekao je Gašparac.

NEISKORIŠTENE POVRŠINE

»Temeljni cilj projekta je spasiti brojne neiskorištene i zapuštene poljoprivredne površine na kojima je najlakši upravo razvoj voćarstva jer za to postoje klimatski i ostali uvjeti. Vjerujem da ćemo ljudima pokazati kako im bavljenje voćarstvom može donijeti sasvim lijepu korist, a istodobno i pripomoći u zaštiti naše prekrasne prirode. No  voljeli bismo da se uz pojedince  u tom smjeru počnu u što većoj mjeri razvijati i lokalne samopuprave Gorskog kotara te da kroz svoje projekte i financijske potpore motiviraju ljude za uzgoj voćaka«, ističe Gašparac.

 

Preuzeto iz Goranskog Novog lista 02.05.2010.