Delnice 02. svibanj 2010.

Solarna energija velika nepoznanica

                                                                     
Na Vučniku, dijelu Delnica iznad željezničke pruge Rijeka – Zagreb, već punih četvrt stoljeća obitelj Sobol uspješno koristi sunčevu energiju te uz pomoć solarnih kolektora donosi svom obiteljskom proračunu lijepu uštedu. Pojedinosti o ovom za goranske prilike rijetkom slučaju pojasnio nam je Rude Sobol, autor i tvorac prvog solarnog sustava u Delnicama, vjerojatno i u Gorskom kotaru:
    – Na ideju o korištenju sunčeve energije došao sam još osamdesetih godina prošlog stoljeća. Najprije sam napravio varijantu da voda prska po krovu, zagrijava se i curi u jedan sustav. No, tu je zbog isparavanja vode dolazilo do velikih gubitaka tople vode pa sve skupa nije imalo puno smisla. Nekako u to vrijeme već su se počeli proizvoditi solarni kolektori i sve se češće pisalo o korištenju solarne energije pa sam odlučio ozbiljnije krenuti u to. »Naoružao« sam se literaturom i uskoro od pulskog »Tehnomonta« kupio prve solarne kolektore, točnije pet solarnih ploča, proučio ih, osmislio način postavljanja i na jednom dijelu krovišta naše kuće postavio 1985. godine kolektore koji i danas tu stoje. Nekoliko godina kasnije postavio sam i solarne module koji sami proizvode struju potrebnu za rad solarnih kolektora pa sad na tom dijelu krova imamo pravo malo »postrojenje« koje nam već punih četvrt stoljeća umanjuje troškove grijanja vode i kuće.
   

Nije tako jednostavno
Montiranje nije bilo lako i nije odmah sve bilo gotovo, jer sve skupa i nije tako jednostavan zahvat, a kroz godine što su prolazile ja sam stalno na tom sustavu nešto radio, dodavao, mijenjao... S održavanjem nema nikakvih poteškoća ni posebnih zahvata. Naravno, kad padne snijeg moramo očistiti onaj dio koji ne sklizne s ploča, ali toga zaista nema puno. Uostalom, da je sve u redu vidi se i iz činjenice da su solarne ploče koje sam postavio pred 25 godina još uvijek cijele i neoštećene, govori Sobol ističući kako s energijom koju dobiva na taj način svakodnevno u svom kućanstvu osigurava zagrijanih 300 litara vode, a uz to dio se te prikupljene sunčeve energije koristi i za grijanje kuće:
    – Moram priznati da nikada nisam računao koliko bi to bilo mjesečne uštede, ali je činjenica da troškove grijanja vode nemamo već 25 godina, a odnedavno smo si smanjili i troškove centralnog grijanja. Sve to nije tako puno, ali ušteda je ušteda, pogotovo kad ju ostvarite vlastitim snagama, govori Sobol koji nam je rado komentirao i činjenicu da Gorani prerijetko koriste ovaj oblik energije:
    Činjenica je da smo mi područje gdje sunca nema kao u nekim drugim krajevima, ali moj i primjer ostalih koji su postavili sunčeve kolektore pokazuje kako je i mala količina sunca dovoljna za prikupljanje sunčeve energije. Primjerice, mi toplu vodu imamo i nekoliko dana dok nema sunca, a prednost ovog sustava je svakako i to da nakon što ga jednom postaviš nema dodatnih troškova. Siguran sam da bi se i Gorani u daleko većoj mjeri mogli koristiti sunčevom energijom. Štoviše, danas je puno lakše napraviti sustav kakav imam ja, djelomično i stoga jer su solarni kolektori danas obimom manji pa tako danas energiju koju ja dobijam sa svojih pet ploča, mogu stvoriti dvije i pol ploče, a cjelokupna investicija kretala bi se, po mojim procjenama, oko 20.000 kuna, plus rad. Možda to izgleda puno, ali to se ulaganje vrati vrlo brzo. Nažalost, većina Delničana i Gorana koje znam samo kažu »A kaj će mi to!« i prelako odustanu, zaključuje Sobol.
   
Pomaže i županija
No, kakvo je stanje s korištenjem sunčeve energije na području Primorsko-goranaske županije te postoje li, što je na zapadu Europe uobičajeno, mogućnosti financijskog poticanja onih pojedinaca koji korištenjem ovog oblika čiste energije itekako mogu doprinjeti očuvanju okoliša. Odgovor na ovo pitanje potražili smo u nedavno osnovanoj Regionalnoj energetskoj agenciji Kvarner čiji nam je direktor, dipl. inž. Darko Jardas, rekao:
    – U ovih prvih šest mjeseci rada naše agencije dio posla, točnije dva projekta, vezali smo i uz solarnu energiju. Prvi je vezan uz pomoć građanima, odnosno kućanstvima pri postavljanju solarnih kolektora za pripremu i potrošnju tople vode, a realizirati ćemo ga uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Natječaj bi trebao biti objavljen tijekom svibnja i planiramo njime obuhvatiti oko osamdesetak kućanstava koja bi, na temelju natječaja, dobila subvenciju pri postavljanju klasične instalacije te vrste – dakle spremnika tople vode, instalacijskih cijevi i solarnih kolektora. Procjenjujemo da postavljanje instalacije za jedno kućanstvo iznosi od 30 do 32.000 kuna, a Županija će pri tome pomoći subvencijom do 12.000 kuna i to ne kroz direktno davanje novaca, već kroz plaćanje ispostavljenih računa.
   
Dovoljno sunčanih dana

Projekt vezan uz pripremu i potrošnju tople vode odabrali smo baš stoga što ga svatko može realizirati u svom kućanstvu i nije, primjerice, potrebno priključivanje na elektro mrežu ili nekog drugog distributera, rekao je Jardas koji ističe kako na području Županije do sada nije rađena analiza o tome koliko ljudi do sada koristi sunčevu energiju, ali je jasno da taj broj nije mali, kao i da je tradicija okretanja tom obliku energije na području zeleno-plave Županije poprilično duga:
   
    – To je i logično jer u velikom dijelu naše Županije imamo puno sunčanih dana, a ako imamo u vidu da sunčevu energiju često i puno koriste zemlje sjevera Europe i Skandinavije, onda je logično da je i mi možemo koristiti, čak i na području Gorskog kotara koji ima manje sunčanih dana od, primjerice, Kvarnera ili otoka, ali još uvijek dovoljno da bi se sunčeva energija mogla koristiti, tim više što cijene gotovo svih ostalih oblika energije stalno rastu, a cijena instalacija vezanih uz sunčevu energiju sve više i više pada jer se sve više ljudi njome koristi. Naravno, da bismo ljude dodatno motivirali potrebno je stanovništvo našeg kraja u što većoj mjeri informirati o prednostima ovog oblika energije, odnosno što češće provoditi edukaciju i to od najmlađih, dakle od vrtića i škola, ističe Jardas.

VJETAR I PELETI

Jardas upozorava i na mogućnosti korištenja drugih za sada kod nas neuobičajenih izvora energije – vjetra i peleta, vrste energenta utemeljenog na biološkom otpadu, točnije ostacima drvne mase koja nastaje pri sječi i obradi: »Kad je riječ o vjetroparkovima za sada smo na području naše Županije indentificirali više potencijalnih lokacija na kojima se trenutno vrše mjerenja i nakon toga će se odrediti na kojim je područjima moguće raditi vjetroparkove kojih sigurno neće biti previše, maksimalno pet do šest. No, u ovim projektima je nužna i suradnja s distributerima električne energije pa će sve ići sporijim tempom. S proizvodnjom peleta ide, zahvaljujući činjenici da postoje zainteresirani poduzetnici, znatno brže pa već sada na području Gorskog kotara postoje tri jaka proizvođača, a ono što nije dobro je to da premali dio proizvedenog ostaje na području Gorskog kotara i općenito Hrvatske. Mislim da i tu treba mijenjati stvari, a mi ćemo svoj doprinos dati na taj način što ćemo neke javne ustanove, poput primjerice Srednje škole Delnice, ubrzo osposobiti za korištenje ovog oblika energenata, a mislim da bi bilo dobro napraviti inventarizaciju količina biomase kako bismo imali jasniju sliku o mogućnostima korištenja tog oblika energije, rekao je Jardas.

IMAMO PAMET I ZNANJE

Rude Sobol ističe kako je sunčeva energija sigurno energija budućnosti, i to ne one predaleke: »Nafte i plina brzo će nestati, već i sada je kriza očigledna. Zato ćemo se svi morati okretati novim oblicima energije, a sunce će pri tome biti u prvom planu. Pa nedavno je i američki predsjednik Obama preporučio okretanje istraživanju i što jačem korištenju solarne energije, a svakom građaninu SAD-a koji kupuje solarnu opremu država daje tisuću dolara poticaja! Slično bi se moralo razmišljati i u Hrvatskoj te financirati proizvodnju solarnih ćelija – kolektora u Novigradu, Splitu i Varaždinu, mjestima gdje se to već radi. Također, na svaki novi građevinski objekt trebalo bi obvezno postavljati solarne kolektore i solarne module. Razvojem ovih oblika korištenja energije dvostruko bismo uštedjeli jer bismo sami proizvodili određenu količinu energije i smanjili troškove proizvodnje ili uvoza struje i plina. Za sve to nije potrebna nikakva posebna mudrost – imamo pamet i znanje, prostor za rad i veliki broj nezaposlenih, govori Sobol.

Preuzeto iz Goranskog Novog lista 02.05.2010. Marinko Krmpotić